Biserko: Dodiku je važna veza s Beogradom, bez obzira ko je na vlasti, i on će se truditi da se ponovo tu pozicionira ili da ponudi svoje usluge

Analizirajući rezultate vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, Biserko je u razgovoru za Fenu istaknula da studentski pokret nije nastao iznenada, već predstavlja kulminaciju dugogodišnjeg nezadovoljstva građana i niza protesta koji su prethodili posljednjem dvogodišnjem periodu društvene mobilizacije.

Prema njenim riječima, ono što je studentski pokret učinilo drukčijim od ranijih protesta jeste inovativan način organiziranja, istrajnost njegovih učesnika i sposobnost da političko nezadovoljstvo prošire izvan velikih urbanih sredina.

– Riječ je o generaciji koja se žrtvovala, žrtvovala jednu školsku godinu, izdržala dvije godine i pokazala visok stepen istrajnosti i organiziranost. To do sada nismo vidjeli u ovom obliku, ne samo u Srbiji nego i šire – kazala je Biserko.

Naglasila je da se u pojedinim trenucima počelo sumnjati u stvarne domete studentskog pokreta, odnosno postavljati pitanje da li su protesti postali samo svojevrsna manifestacija nezadovoljstva bez mogućnosti da proizvedu konkretne političke promjene.

Međutim, smatra da su studenti svojim djelovanjem pokazali da njihov cilj nije bio samo smjena vlasti, već i stvaranje uvjeta za vlastitu budućnost u Srbiji.

Takvo opredjeljenje ocjenjuje posebno važnim u društvu koje se godinama suočava s odlaskom mladih i gubitkom obrazovanog stanovništva, odnosno generacija koje bi trebale predstavljati nosioce njegovog budućeg razvoja.

– Ova generacija je gradila svoju budućnost ovdje, u samoj Srbiji, s obzirom na trend odlaska ljudi, posebno mladih, u velikom broju. Time se gubi potencijal koji bi trebao izgrađivati Srbiju. To je jedna vrlo važna novina – istaknula je.

Jednim od ključnih faktora izbornog uspjeha smatra sposobnost studenata da mobiliziraju gotovo sve društvene slojeve, uključujući stanovništvo manjih gradova i ruralnih područja, koja su tradicionalno predstavljala važno izborno uporište Aleksandra Vučića.

Biserko je podsjetila da su studenti tokom protesta obilazili sela i manje sredine, direktno razgovarali s građanima i na taj način širili podršku izvan sredina u kojima je opoziciono raspoloženje ranije bilo izraženije.

– Uspjeli su da mobiliziraju cijelo društvo. Išli su od sela do sela, od manjih mjesta do manjih gradova i uspjeli su podići i selo, koje je inače bilo izborna baza Aleksandra Vučića. Neki analitičari smatraju da je upravo selo odlučilo izbore – navela je.

Prema njenoj ocjeni, važan razlog zbog kojeg je Studentska lista uspjela sačuvati jedinstvo jeste činjenica da je svoje djelovanje ograničila na relativno jasno definiran skup unutrašnjih problema Srbije, izbjegavajući ideološka i vanjskopolitička pitanja oko kojih postoje duboke podjele.

Studenti su, kako je pojasnila, insistirali prvenstveno na vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, funkcionalnosti institucija i transparentnosti rada državnih organa.

Istovremeno su izbjegavali jasno profiliranje pojedinačnih lidera, čime su, prema njenom mišljenju, otežali pokušaje tadašnje vlasti da pokret oslabi pritiscima na njegove najistaknutije predstavnike.

– Oni se do sada nisu očitovali o pitanjima vanjske politike, prošlosti i geopolitičkog opredjeljenja Srbije. Koncentrirali su se prije svega na Srbiju, na vladavinu prava, korupciju, kriminal, funkcionalne institucije i transparentnost. Ta ograničena agenda zapravo je održala jedinstvo pokreta – pojasnila je Biserko za Fenu.

Smatra da je upravo odsustvo pojedinačnih lidera predstavljalo jednu od najvećih organizacionih prednosti studentskog pokreta, jer vlast nije imala jasno izdvojene ličnosti prema kojima bi usmjerila kampanje diskreditacije, pritisaka ili ucjena.

Prema njenoj ocjeni, dosadašnji režim nije uspio pronaći djelotvoran odgovor na takav model organiziranja, zbog čega su pokušaji diskreditacije pokreta kao cjeline ostali bez očekivanih rezultata.

Ipak, Biserko upozorava da će se nakon izborne pobjede studenti suočiti s potpuno drukčijim izazovima, prije svega s formiranjem vlade, izborom kadrova i donošenjem odluka o pitanjima koja su do sada svjesno izbjegavali.

Napomenula je da se na Studentskoj listi nalazi značajan broj stručnjaka i predstavnika akademske zajednice koji posjeduju znanja i sposobnosti potrebne za obavljanje javnih funkcija, ali da tek treba vidjeti kako će biti organiziran proces formiranja vlasti.

– Na listi ima dosta stručnjaka, akademskih ličnosti koje imaju određene sposobnosti. Tu postoji potencijal. Sada je pitanje ko će ući u vladu, ko će o tome odlučivati i kako će sve biti organizirano. Oni su do sada pokazali dosta inovativnosti, pa očekujem da će je pokazati i u tome – kazala je.

Upravo nakon formiranja vlasti, smatra, na dnevni red doći će pitanja koja su do sada bila potisnuta u drugi plan, uključujući odnos prema ratnoj prošlosti, Rusiji, Evropskoj uniji, Kosovu i regionalnim politikama.

Biserko očekuje da će tada doći do jasnijeg političkog i ideološkog diferenciranja unutar studentskog pokreta, koji okuplja ljude različitih opredjeljenja.

Međutim, smatra da je prostor za nastavak dosadašnjih regionalnih politika Srbije ograničen i njenim međunarodnim okruženjem, budući da je riječ o državi okruženoj zemljama koje su članice Evropske unije ili teže evropskim integracijama.

U tom kontekstu posebno naglašava da bi nova generacija političkih aktera mogla otvoriti drukčije pitanje o budućnosti Srbije, koje neće biti zasnovano na teritorijalnim ambicijama, nego na kvalitetu države i života njenih građana.

– Mislim da će fokus biti na tome kakva će Srbija biti, kakva im treba. Nadam se da će prevladati razum i pitanje kakva Srbija, a ne kolika – poručila je Biserko.

Prema njenim riječima, studentski pokret je tokom gotovo dvije godine prolazio i kroz vlastiti proces političkog sazrijevanja, koji će se nastaviti nakon ulaska njegovih predstavnika u institucije.

Ne isključuje mogućnost da iz pokreta vremenom nastanu nove političke stranke i da se pojedini njegovi predstavnici profiliraju kao budući politički lideri.

Istovremeno smatra da se među studentima već može prepoznati generacijski drukčije razumijevanje društva i političkog djelovanja.

– To je digitalna generacija koja ima svoje spoznaje o kojima mi možda ne znamo mnogo. Oni jesu konzervativni, jesu i nacionalni, to nije sporno. Ali su mlade generacije u čitavom regionu po mnogim pitanjima nacionalno orijentirane i konzervativne – ocijenila je.

Ipak, upozorava da je Srbija historijski bila obilježena i teritorijalnim političkim ambicijama, zbog čega tek treba vidjeti kakve će prioritete nova generacija političara postaviti kada bude u prilici donositi odluke.

Govoreći o mogućim posljedicama promjene vlasti na Bosnu i Hercegovinu, Biserko je ocijenila da bi politički preokret u Beogradu mogao dovesti do slabljenja dosadašnjih političkih i finansijskih veza između vlasti Srbije i političkog rukovodstva Republike Srpske.

Prema njenom mišljenju, dosadašnji odnos Beograda prema RS-u bio je obilježen snažnim političkim i finansijskim utjecajem Srbije, pri čemu je posebno važnu ulogu imala povezanost Aleksandra Vučića i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Biserko smatra da je podrška Srbije imala ključnu ulogu u održavanju dosadašnjeg političkog modela u Republici Srpskoj te da bi promjena vlasti u Beogradu mogla oslabiti takav odnos.

– Veza između Dodika i lidera u Srbiji, a sada konkretno Vučića, bila je veoma vidljiva. To će, mislim, sada olabaviti, a vidjet ćemo kako će se dalje razvijati – kazala je.

Naglašava da Dodiku politička povezanost s Beogradom ostaje izuzetno važna, bez obzira na to ko obavlja vlast u Srbiji, zbog čega očekuje da će nastojati uspostaviti bliske odnose i s novim političkim strukturama.

– Dodiku je važna veza s Beogradom, bez obzira ko je na vlasti, i on će se truditi da se ponovo tu pozicionira ili da ponudi svoje usluge. Ali ovo je novi kontekst u kojem tek treba stvarati te veze. Da li će one biti iste kao što su bile ili će biti promijenjene, ja mislim da će biti promijenjene – istaknula je.

Izrazila je i zabrinutost zbog mogućih reakcija političkih aktera u Republici Srpskoj koji se protive promjenama u Srbiji, naglašavajući da će razvoj novih odnosa zavisiti od ponašanja različitih političkih struktura.

Biserko ipak očekuje da bi promjena vlasti u Srbiji mogla doprinijeti smirivanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Kosovom, prvenstveno kroz napuštanje prakse političke instrumentalizacije srpskog stanovništva u regionu.

Prema njenoj ocjeni, dosadašnja vlast koristila je položaj Srba u susjednim državama kao instrument ostvarivanja političkog utjecaja, dok od nove generacije političara očekuje drukčiji pristup.

Istaknula je da su prve reakcije iz regiona na izbornu pobjedu studentskog pokreta bile pozitivne, posebno u odnosima Hrvatske i Srbije.

Prema njenim riječima, povoljne izjave o studentskom pokretu i promjenama u Srbiji već su doprinijele određenom smirivanju političke atmosfere na relaciji Zagreb – Beograd.

Ipak, upozorava da pozitivan regionalni odjek izborne pobjede neće biti dovoljan ukoliko nova vlast ne bude sposobna provesti dubinske unutrašnje reforme.

Kao jedan od najvažnijih pokazatelja stvarne političke promjene u Srbiji izdvojila je uspostavljanje vladavine prava, reformu državnih institucija i stavljanje sigurnosnih službi pod demokratsku kontrolu.

Prema njenoj ocjeni, sigurnosni aparat Srbije nije prošao neophodne reforme te je decenijama zadržao značajan utjecaj na politički život zemlje.

– Prioritet koji oni imaju pred sobom, a koji i sami tako definiraju, jeste uspostavljanje reda u samoj Srbiji i vladavine prava. To znači uređivanje institucija i stavljanje službi sigurnosti pod kontrolu, jer one nisu reformisane i imale su izuzetno važnu ulogu u političkom životu Srbije, posebno za vrijeme Vučića – kazala je za Fenu.

Posebno ozbiljnim izazovom smatra suočavanje s organiziranim kriminalom i korupcijom, za koje tvrdi da su tokom prethodnog perioda ostvarili snažan utjecaj na državne institucije.

Biserko je ocijenila da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva institucionalnu sposobnost, političku odlučnost i dugoročan rad, zbog čega pred novom generacijom stoji izuzetno težak zadatak.

Kao primjer navela je iskustvo Italije u obračunu s mafijaškim strukturama, naglašavajući da se slična složenost može očekivati i u Srbiji, gdje je, prema njenoj ocjeni, došlo do duboke povezanosti državnog aparata i organiziranog kriminala.

Pritom je podsjetila da izborni poraz dosadašnje vlasti ne znači automatski i nestanak političkih, institucionalnih i ekonomskih mreža koje su se razvijale tokom Vučićeve vladavine.

Smatra da će posebno važno biti ponašanje ljudi iz njegovog neposrednog okruženja, ali i predstavnika poslovnih krugova koji su tokom prethodnih godina ostvarivali korist od bliskosti s vlastima.

Navela je da je Klub privrednika već pozdravio pobjedu studenata, što smatra značajnim signalom zbog ekonomskog uticaja njegovih članova.

Ipak, upozorava da tek treba vidjeti kako će se prema novim političkim okolnostima postaviti oni koji su profitirali od prethodnog sistema, čak i ako nisu dijelili ideološka uvjerenja dotadašnje vlasti.

– Važno će biti kako će se ponašati ljudi iz Vučićevog okruženja. Ne treba zaboraviti da je kontrolirao mnoge institucije i da taj aparat još postoji. Pitanje je i kako će se ponašati oni koji su od njega profitirali, koji možda nisu bili ideološki bliski, ali su koristili privilegiju da budu blizu vlasti – pojasnila je.

Prema njenoj ocjeni, početna euforija zbog izborne pobjede uskoro će morati ustupiti mjesto zahtjevnom procesu institucionalnog uređivanja države, koji neće biti ni brz ni jednostavan.

Naglašava, međutim, da se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću govoriti o budućim potezima nove vlasti, budući da se i sam studentski pokret nalazi pred procesom političkog profilisanja.

Biserko smatra da će naredni period pokazati hoće li studentski pokret uspjeti pretvoriti dosadašnju društvenu energiju u održiv politički i institucionalni sistem, ali i hoće li se generacijska promjena odraziti na drukčiji odnos prema susjednim državama.

U tom kontekstu zaključuje da je presudno pitanje hoće li nova politička struktura svoju energiju usmjeriti na stvaranje demokratske i funkcionalne Srbije, umjesto na nastavak politika zasnovanih na teritorijalnim i nacionalnim ambicijama.