Sarajevo se iz dana u dan suočava sa sve ozbiljnijim problemom vodosnabdijevanja, a redukcije vode postale su normalna pojava. Dok čekamo kišu i nadamo se da će se situacija popraviti, zaboravljamo da priroda nije neiscrpan izvor i da nas posljedice našeg nemara mogu skupo koštati.
Možda ćemo tek onda kada ostanemo bez vode shvatiti njenu pravu vrijednost i koliko smo sami doprinijeli tome da blagodat koja nam je data postane razlog za strah i neizvjesnost.
Dugotrajna suša, smanjene zalihe vode, sve veći pritisak na postojeći sistem, neadekvatno saniranje postojećih kvarova i nekontrolisano oticanje vode niz brojne ulice dodatno produbljuju zabrinutost građana.
O ozbiljnosti situacije razgovarali smo s uvaženim akademikom prof. dr. Murizom Spahićem, ekspertom u oblasti hidrologije i geografije, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA.
Uvaženi profesore u aprilu smo razgovarali o problemu vodosnabdijevanja u Kantonu Sarajevo, a nažalost, šest mjeseci nakon, imamo još težu situaciju. Zašto se rješenje problema vodosnabdijevanja i dalje svodi na čekanje kiše? Šta su nadležne institucije trebale poduzeti ranije kako bi Sarajevo bilo spremnije za ovakve sušne periode?
– Problem vodosnabdijevanja Sarajeva ne može se objašnjavati samo nedostatkom kiše. Suša je prirodna hidrološka pojava, ali njene posljedice zavise od pripremljenosti vodovodnog sistema, stanja infrastrukture i načina upravljanja vodnim resursima.
Sarajevo raspolaže značajnim vodnim resursima, ali dugotrajni sušni periodi smanjuju obnavljanje podzemnih voda i mogu uticati na izdašnost izvorišta Bačevo. Istovremeno, dotrajala vodovodna mreža i veliki gubici vode dodatno otežavaju uredno snabdijevanje stanovništva.
Smatram da su nadležne institucije trebale ranije uspostaviti dugoročnu strategiju sigurnog vodosnabdijevanja. Posebno je važno provesti nova hidrogeološka istraživanja izdanskih voda Sarajevskog polja, jer je značajan dio istražnih bušenja obavljen prije nekoliko decenija. Potrebno je savremenim mjerenjima utvrditi stanje vodonosnih slojeva, promjene nivoa podzemnih voda, pravce i brzinu njihovog kretanja te mogućnosti održivog zahvatanja vode.
U tom kontekstu potrebno je ponovo razmotriti mogućnost izgradnje dodatne serije bunara, koji bi predstavljali rezervne kapacitete za vodosnabdijevanje Sarajeva u uslovima dugotrajne suše. Njihovo lociranje i izgradnju treba planirati na osnovu savremenih hidrogeoloških istraživanja, uz usmjeravanje zahvatanja podzemnih voda prema crpilištu Bačevo. Na taj način bi se, uz potvrdu hidrogeološke opravdanosti, mogla povećati sigurnost i pouzdanost vodosnabdijevanja u nepovoljnim hidrološkim uslovima.
Prema tome, kiša je prirodni činilac obnavljanja vodnih resursa, a ne strategija vodosnabdijevanja. Sarajevo mora imati stručno utemeljen plan koji povezuje zaštitu izvorišta, savremena hidrogeološka istraživanja, smanjenje gubitaka i odgovorno upravljanje vodom kao nezamjenjivim javnim dobrom.
Koja su dugoročna rješenja za stabilno vodosnabdijevanje Sarajeva – od smanjenja gubitaka vode u dotrajaloj mreži do izgradnje novih izvorišta i rezervoara?
– Dugoročno rješenje stabilnog vodosnabdijevanja Sarajeva mora se zasnivati na integralnom upravljanju vodnim resursima, a ne samo na povećanju zahvaćenih količina vode.
Prvi prioritet treba biti sistematska rekonstrukcija dotrajale vodovodne mreže, uz kontinuirano praćenje i smanjenje gubitaka vode. Nema opravdanja da se raspoloživa voda gubi u distributivnom sistemu dok se stanovništvo suočava s redukcijama.
Drugi, jednako važan pravac jeste provođenje novih hidrogeoloških istraživanja Sarajevskog polja, kako bi se utvrdile stvarne mogućnosti obnavljanja i održivog korištenja podzemnih voda. Posebno treba razmotriti izgradnju dodatne serije rezervnih bunara, usmjerenih prema crpilištu Bačevo, koji bi se aktivirali u periodima smanjene izdašnosti postojećih kapaciteta, ukoliko istraživanja potvrde njihovu opravdanost.
Istovremeno, potrebno je analizirati kapacitete postojećih rezervoara i, prema potrebama sistema, planirati izgradnju novih, čime bi se omogućilo stvaranje operativnih zaliha vode i ravnomjernije snabdijevanje u periodima povećane potrošnje ili smanjene izdašnosti izvorišta.
Eventualna nova izvorišta treba razmatrati na osnovu ozbiljnih hidrogeoloških istraživanja, ekonomskih analiza i procjene uticaja na životnu sredinu, a ne kao zamjenu za racionalno korištenje postojećih resursa.
Sarajevu je neophodan konkretan krizni plan djelovanja, jer ovakvo stanje je alarmantno, neko bi trebao snositi odgovornost za ovo stanje, slažete li se? Treba li se već sada razmišljati o alternativnim izvorima vode i hitnim mjerama štednje?
– Slažem se da je Sarajevu potreban konkretan krizni plan djelovanja. Vodosnabdijevanje stanovništva je osnovna životna potreba i javni interes, zbog čega se ovakve situacije ne smiju rješavati improvizacijom i čekanjem kiše.
Krizni plan mora precizno utvrditi odgovornosti nadležnih institucija, način praćenja raspoloživih količina vode, prioritete u snabdijevanju i mjere koje se aktiviraju čim se utvrdi ozbiljnije smanjenje izdašnosti izvorišta. Potrebno je pravovremeno informisati građane i, kada je neophodno, uvesti racionalna ograničenja nenamjenske potrošnje vode, uz očuvanje vode za piće, higijenu i druge osnovne potrebe.
Smatram da se mora utvrditi i institucionalna odgovornost za eventualne propuste u planiranju, održavanju infrastrukture i pravovremenom preduzimanju mjera. To podrazumijeva stručnu i dokumentovanu analizu dosadašnjeg upravljanja sistemom, a ne samo međusobno prebacivanje odgovornosti.
Istovremeno, već sada treba istraživati alternativne i rezervne izvore vode, posebno kroz nova hidrogeološka istraživanja Sarajevskog polja i razmatranje dodatnih bunara usmjerenih prema crpilištu Bačevo. Svaki novi zahvat mora se zasnivati na provjerenim hidrogeološkim podacima i procjeni održivosti, kako se ne bi ugrozile podzemne zalihe i postojeća izvorišta.
Ako ne možemo riješiti problem glavnog grada, šta reći za manje gradove kojima bismo trebali biti uzor? Može li se desiti da Sarajevo potpuno ostane bez vode?
– Sarajevo bi, kao glavni grad Bosne i Hercegovine, trebalo biti primjer planskog i odgovornog upravljanja vodnim resursima. Ako se u glavnom gradu ne osigura dugoročna sigurnost vodosnabdijevanja, onda je opravdano postaviti pitanje kakvu poruku šaljemo manjim gradovima i lokalnim zajednicama koje imaju znatno ograničenije kadrovske i finansijske mogućnosti.
Mogućnost ozbiljnog pogoršanja vodosnabdijevanja ne treba isključiti, ali se bez pouzdanih hidroloških podataka ne može tvrditi da će Sarajevo potpuno ostati bez vode. Ipak, dugotrajna suša, smanjenje izdašnosti izvorišta, kvarovi na infrastrukturi i veliki gubici vode mogu dovesti do sve težih redukcija i otežanog snabdijevanja pojedinih dijelova grada. Upravo zato nije odgovorno čekati da kriza dostigne krajnje granice da bi se počelo djelovati.
Sarajevu su potrebni pouzdan hidrološki monitoring, savremena hidrogeološka istraživanja Sarajevskog polja, smanjenje gubitaka u mreži te razmatranje rezervnih bunara i drugih održivih izvora vode. Uz to, neophodni su krizni plan i jasno utvrđena odgovornost institucija.
Vodosnabdijevanje glavnog grada ne smije zavisiti od nade da će pasti kiša!
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.