Obraćajući se profesorima, članovima Nastavno-naučnog vijeća, osoblju Fakulteta i gostima, reisul-ulema je istakao da je ova godišnjica prilika za podsjećanje na važnost nauke i prenošenja znanja novim generacijama. Fakultet je opisao kao jednu od ključnih ustanova u duhovnom i intelektualnom razvoju Islamske zajednice, prenosi Muslimanska informativna novinaska agencija (MINA).
Podsjetio je na odluku Vrhovnog islamskog starješinstva i Sabora Islamske zajednice u SFRJ iz 1977. godine, kojom je pokrenut Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Govoreći o njegovom osnivanju, naveo je doprinos tadašnjih reisul-ulema Sulejman-ef. Kemure i Naim-ef. Hadžiabdića, kao i alima i intelektualaca Ahmeda-ef. Smajlovića, Husein-ef. Đoze, Nerkeza Smailagića i Hamdije Čemerlića.
– Namjera osnivača bila je jasna: stvoriti ustanovu koja će baštiniti klasičnu islamsku učenost, ali je ujedno artikulisati kroz savremene naučne metodologije, školujući generacije sposobne da odgovore na izazove modernog doba – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Istakao je da se Fakultet oslanja na viševjekovnu tradiciju islamskog obrazovanja, koju predstavlja Gazi Husrev-begova medresa, osnovana 1537. godine. Istovremeno, baštini institucionalno naslijeđe Više šerijatsko-sudačke škole, pokrenute u Sarajevu 1887. godine, u čijoj se zgradi danas nalazi.
Prema riječima reisul-uleme, Fakultet je od osnivanja do stjecanja statusa punopravne članice Univerziteta u Sarajevu izrastao u vodeću ustanovu visokoškolskog islamskog obrazovanja u Evropi. Kroz njegove učionice prošle su generacije koje su dale doprinos vjerskom, kulturnom i intelektualnom životu, a među profesorima i svršenicima čiji je rad posebno spomenuo bili su Enes Karić, Rešid Hafizović i Adnan Silajdžić.
Govoreći o današnjoj ulozi Fakulteta, Kavazović je ocijenio da je riječ o važnom središtu razvoja islamske misli na Balkanu. Bosansko iskustvo života u pluralnom evropskom okruženju, rekao je, omogućava da se islamska teologija razvija kroz akademski dijalog s drugim vjerskim i sekularnim tradicijama.
Posebno se osvrnuo na islamofobiju i rast predrasuda i stereotipa na globalnom nivou. U takvim okolnostima, smatra reisul-ulema, odgovornost profesora i istraživača postaje veća, a njihov odgovor mora počivati na znanju i argumentima.
– Naš odgovor na ove pojave treba, prije svega, biti prosvjetiteljski i naučno utemeljen. Kroz staložen akademski rad, istraživanja i otvoreni dijalog, naša akademska zajednica treba dekonstruisati narative straha, nudeći jasne argumente i sliku islamskog poimanja svijeta u kojem se promoviraju mir, znanje i univerzalne vrijednosti vjere i morala – poručio je.
Profesorima je kazao da njihova misija nadilazi prenošenje nastavnog gradiva, jer svojim radom oblikuju intelektualni i moralni profil budućih generacija. Izrazio je uvjerenje da će Fakultet, zahvaljujući njihovoj predanosti, ostati prepoznatljivo središte muslimanske učenosti i duhovnosti.
Na kraju obraćanja čestitao je 49. godišnjicu Fakulteta islamskih nauka i zahvalio njegovim profesorima i osoblju na radu, posvećenosti znanju i društvenoj odgovornosti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.