Na poskupljenje godišnje naknade za korištenje grobnog mjesta na sarajevskim gradskim grobljima građani su negodovali nakon što ih je na grobnim mjestima dočekalo obavještenje da će, ukoliko naknada ne bude uplaćena, kosti njihovih najmilijih biti prebačene u zajedničku kosturnicu, a grobno mjesto ponovo prodato.
Da li je u BiH smrt skuplja od života? Građani kažu da su troškovi sahrane i dženaze visoki.
„Ja sam korak do mezara, a ne znam kako će me sahraniti.“
„Na rate kad se razbije, opet je pristupačno. Ne bi inače moglo. To je strašno.“
„Kredit treba dići, do jedno 15 hiljada, da bi ti obavila sve.“
„Jesu skupe, jesu.“
„Čemu plaćanje, jer većinom ljudi sami to održavaju. Od Bajrama do Bajrama, ko je koje vjere, ljudi to sami održavaju. Da je usluga OK, bilo bi opravdano što se plaća.“
Cijena dženaze iznosi 785 KM, dok je cijena sahrane nešto veća zbog sanduka i opreme koja se koristi, navode iz Komunalnog javnog preduzeća „Pokop“ u Sarajevu. Treba istaći da je ovo cijena bez vjerskog obreda.
Tehnički dio dženaze/sahrane – 785 KM
NEDŽAD HOLJAN, direktor KJKP „Pokop“:
„To je tehnički dio. Vjerska zajednica radi taj svoj dio. Radimo pripremu ateista. Cijena sahrane je nešto veća, u to ide nošenje kapele, nošenje naslona, iskop, zatrpavanje, formiranje groba. To je sve što uđe u cijenu.“
A troškovi ne završavaju ukopom. Cijena godišnje naknade za korištenje grobnog mjesta iznosi 15,13 KM.
Sve pogrebne usluge, za naš standard, prema riječima građana, previsoke su. Ali to nije sve. Nakon ukopa prve srodnike dočekuje naknada za korištenje grobnog mjesta.
Novo poskupljenje cijene nameće i pitanje – šta ukoliko umrli nema srodnika?
Iz „Pokopa“ su striktni – ukoliko se naknada za korištenje grobnog mjesta ne plaća duže od 10 godina, grobna mjesta se proglašavaju napuštenim. Posmrtni ostaci izmještaju se u spomen-kosturnicu na Gradskom groblju Vlakovo, jer plaćanja naknade nije niko oslobođen.
Plaćanje naknade obavezno
NEDŽAD HOLJAN, direktor KJKP „Pokop“:
„Mi po internom radimo kontakte, mailove, pokušavamo doći na bilo koji način do srodnika da se to mjesto ne bi proglasilo napuštenim. Nama to nije interes, nama je interes da plaćamo naknadu.“
U BiH ne postoji krematorij, iako je gradnja prvog krematorija planirana. Zbog administrativnih i drugih problema radovi su obustavljeni. Oni koji se odluče na kremaciju svoje pokojnike, uz visoke troškove transporta, prevoze u krematorije u Zagrebu, Beogradu ili Novom Sadu. Ukoliko za to nemaju novac, za noć preminulog u mrtvačnici moraju izdvojiti oko 30 KM. Stoga i ne čudi što se narodski kaže – u BiH je život skup, a smrt još skuplja. (BHRT)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.