Cilj je jasan omogućiti razdvajanje otpada, njegovu reciklažu i na taj način smanjiti količinu otpada koji završava na deponijama, ali i mogućnost zagađenja prostora u kojem živimo.
Međutim, uspjeh ovakvih akcija ne zavisi samo od nadležnih. U velikoj mjeri zavisi i od ponašanja svih nas. Jer, uzalud je postaviti kontejnere, označiti ih i namijeniti za različite vrste otpada ako pojedinci svojim nemarom i neodgovornim odnosom ponište sve ono što je urađeno.
A upravo na takav prizor naišli smo u vogošćanskoj ulici Spasoja Blagovčanina, kod broja 26.
U žutom kontejneru, namijenjenom za prikupljanje plastične i metalne ambalaže, svega ima ubačenog, a najmanje onoga za šta je kontejner namijenjen. Umjesto da se otpad razvrsta, očigledno je bilo lakše sve što se našlo pri ruci ubaciti u prvi kontejner.
Slično je i sa plavim kontejnerom, namijenjenim za prikupljanje papira i kartona. I u njemu malo ili gotovo nikako nema otpada za čije je prikupljanje namijenjen.
I tu dolazimo do onog mnogo važnijeg pitanja – koliko vrijede trud, novac i vrijeme koje nadležni ulažu u organizaciju selektiranog prikupljanja otpada ako dio građana ne želi ili ne smatra potrebnim da poštuje osnovna pravila?
Postavljanje kontejnera je samo prvi korak. Pravi smisao cijele akcije počinje tek onda kada građani prihvate da su i oni njen sastavni dio. Nije dovoljno očekivati da neko drugi očisti ono što smo mi neodgovorno ostavili. Nije dovoljno ni kritikovati nadležne kada kontejneri nisu prazni, kada je prostor oko njih zatrpan ili kada se otpad „gomila“. Ako sami ne vodimo računa šta i gdje bacamo, onda i mi snosimo dio odgovornosti za takvo stanje.
Selektirani otpad nije nikakva komplikovana nauka. Potrebno je samo malo pažnje, odgovornosti i dobre volje. Odvojiti papir od plastike, plastiku i metal od ostalog otpada, nije veliki napor. Ali upravo taj mali trud svakog pojedinca može napraviti veliku razliku za cijelu zajednicu.
Nažalost, još uvijek ima onih koji očigledno ne razumiju da kontejneri različitih boja nisu postavljeni radi ukrasa. Njihova boja i oznake imaju svoju svrhu. Kada se u njih ubacuje sve i svašta, ne samo da se otežava proces reciklaže već se dovodi u pitanje i sama vrijednost akcije selektiranog prikupljanja otpada.
Lijenost, nemar, neznanje, namjera, bezobrazluk ili nešto drugo – teško je reći šta je u konkretnom slučaju razlog. Ali posljedica je ista: napori nadležnih da našu okolinu učine čistijom i zdravijom postaju manje vrijedni.
Posebno je porazno kada oni koji svojim ponašanjem doprinose problemu kasnije prvi podignu glas i pitaju: „Šta nadležni rade?“
Rade, očigledno.
Postavili su kontejnere.
Organizovali su sistem.
Pokušavaju omogućiti građanima da otpad odlažu na odgovarajući način.
Ali šta rade građani?
Kada se različite vrste otpada pomiješaju, onda se poništava dio vrijednosti cijelog sistema. Ono što je trebalo biti sirovina za reciklažu ponovo postaje obični otpad.
I tu dolazimo do onog mnogo važnijeg pitanja:
Koliko vrijedi trud nadležnih ako mi ne promijenimo svoja ponašanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.