Generalna tajnica BH novinara Borka Rudić kazala je da je istraživanje osnova za četverogodišnju zagovaračku kampanju, kroz koju će Udruženje od 2026. do 2030. godine tražiti veću odgovornost političkih stranaka i predstavnika vlasti u stvaranju demokratskog i sigurnog okruženja za medije i novinare.
– U prethodnom periodu svjedočili smo ad hoc rješenjima u medijskom sektoru i oblasti sigurnosti novinara, koja često nisu bila rezultat promišljenih politika, već individualnih odluka političkih lidera. Posebno je problematično što su takvi prijedlozi pretvarani u zakone koji su drastično negativno uticali na medijske slobode – kazala je Rudić.
Prema njenim riječima, BiH je u posljednje tri godine pala za 26 mjesta na ljestvici, što je, između ostalog, posljedica kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj i neefikasnog procesuiranja napada i prijetnji novinarima.
Rudić je navela da je u dosadašnjem periodu svega 25,4 posto slučajeva napada i prijetnji novinarima riješeno u njihovu korist. Iako je, kako je kazala, u posljednjih godinu dana ostvaren napredak kroz imenovanje kontakt-tačaka u policiji i tužilaštvima te 11 presuda u korist novinara, to još nije dovoljno za efikasnu zaštitu novinarske profesije.
Upozorila je i na sužavanje medijskog prostora, gašenje medija i otkaze novinarima, kao i na političke pritiske i promjene vlasničkih struktura koje mogu uticati na uređivačke politike.
– Nemamo adekvatna pravila o vlasništvu i koncentraciji medija, a reakcija Regulatorne agencije za komunikacije nije bila dovoljna. Zato moramo kreirati sveobuhvatnu strategiju i kroz zagovaranje i dijalog s vlastima osigurati donošenje zakona usklađenih s evropskim standardima – rekla je Rudić.
Predsjednik BH novinara Marko Divković kazao je da rezultati istraživanja pokazuju dugogodišnji pad medijskih sloboda u BiH.
Podsjetio je da je BiH prije 15-ak godina, prema indeksu medijskih sloboda, zauzimala 37. mjesto, dok je danas na 90-tom mjestu.
– To je strahovit pad. Isti oni kojima ćemo uputiti podatke i prijedloge godinama su radili na štetu novinarskih i medijskih sloboda – kazao je Divković.
Podsjetio je da je Udruženje prije deset godina parlamentarcima predložilo donošenje zakona o medijskom vlasništvu i marketinškom oglašavanju, kao i zakonsko rješenje kojim bi napad na novinara tokom obavljanja posla bio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
– Prošlo je deset godina, a tek smo prije dvije godine dobili birokratski odgovor da su naši prijedlozi zaprimljeni. I to je sve – rekao je Divković.
Rudić je predstavila i očekivanja novinarske i medijske zajednice od političkih stranaka i kandidata na predstojećim izborima, posebno u pogledu unapređenja medijskih sloboda, političke i finansijske nezavisnosti medija te sigurnosti novinara.
BH novinari će pokrenuti četverogodišnju zagovaračku kampanju koja će obuhvatiti predlaganje novih zakonskih rješenja usklađenih sa standardima Evropske unije, zagovaranje njihovog usvajanja u zakonodavnim institucijama te monitoring primjene novih pravnih i institucionalnih rješenja.
Analiza medijskih sloboda i sigurnosti novinara u programima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, prezentirao prof. dr. Amer Osmić, pokazuje značajan raskorak između deklarativne podrške medijskim slobodama i konkretnih političkih mjera.
– Nije dovoljna deklarativna podrška slobodi govora, sigurnosti novinara i evropskim standardima. Ta podrška mora proizvesti konkretnu politiku – kazao je Osmić predstavljajući rezultate istraživanja.
Analiza je obuhvatila javno dostupne programe, deklaracije, izborne platforme, službene web stranice i verificirane profile stranaka na Facebooku, Instagramu i mreži X, za period 2022–2026, zaključno s 1. septembrom 2026. godine.
Prosječna ocjena zastupljenosti slobode medija iznosi 2,08, dok je sigurnost novinara ocijenjena sa svega 1,46. Evropski standardi zaštite medijskih sloboda uglavnom ostaju na margini političkih programa, a nijedna analizirana opcija nema dovoljno razvijene i mjerljive pokazatelje za praćenje realizacije obećanja.
– Gotovo polovina političkih opcija deklarativno se zalaže za slobodu izražavanja, ali kada tražite konkretne mjere, rokove i pokazatelje rezultata – toga uglavnom nema – rekao je Osmić.
Analiza pokazuje da HDZ BiH slobodu medija dominantno veže za reformu javnog RTV sistema i pitanje kanala na hrvatskom jeziku, dok sigurnost novinara nije konkretno adresirana. HDZ 1990 prepoznaje slobodu medija i izražavanja, ali bez razrađenih mjera.
SDA javno podržava slobodu medija i zaštitu novinara, ali bez cjelovite i mjerljive reformske politike. SDP BiH snažno afirmira ljudska prava i slobodu izražavanja, ali sigurnost novinara i medijski EU standardi nisu konkretno razrađeni.
SDS i PDP izdvajaju se protivljenjem kriminalizaciji klevete i podrškom slobodi izražavanja, ali bez cjelovitih politika za javne servise, finansiranje medija i pluralizam. Kod SNSD-a analiza ne pokazuje jasnu politiku zaštite medijskih sloboda, dok kriminalizacija klevete i targetiranje kritičkih medija dodatno sužavaju prostor za rad novinara.
Stranka za BiH poziva se na demokratiju i evropske vrijednosti, ali konkretne politike o medijskim slobodama gotovo izostaju. Narod i Pravda programski prepoznaje slobodu medija, ali bez jasnih mjera zaštite novinara i provedbenog okvira, uz zabilježene različite stavove predstavnika stranke.
Naša stranka ima jedno od jasnijih programskih opredjeljenja za nezavisne medije i finansiranje javnih servisa, ali nedostaju rokovi, indikatori i puni sistem zaštite novinara. Ujedinjena Srpska nema razvijenu politiku medijskih sloboda i zaštite novinara, uz nesklad između programa i javne prakse.
Lista za pravdu i red programski štiti medije i novinare i odbacuje kriminalizaciju klevete, ali je taj stav u raskoraku s primjerima javnog targetiranja pojedinih novinara. Demokratska fronta nije mogla biti adekvatno analizirana jer službena web stranica stranke nije bila u funkciji.
Osmić naglašava da istraživanje ne ocjenjuje ukupnu demokratsku vrijednost stranaka, već isključivo njihov javno dostupan sadržaj.
– Ako politička opcija ima drugačiji odnos prema ovim pitanjima, ali ga nije objavila na svojim službenim kanalima, mi ga nismo mogli analizirati. Ključno je da političke stranke svoje stavove pretvore u jasne mjere, rokove i mjerljive rezultate – zaključio je Osmić.
Sa današnje konferencije za medije je poručeno da BH novinari zagovaraju strateški i na EU standardima utemeljen pristup u kreiranju zakonskog, institucionalnog i društvenog okruženja za zaštitu slobode medija i sigurnosti novinara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.