Dow Jones indeks oslabio je 0,70 posto, na 53.185 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 7.686 bodova, a Nasdaq 0,12 posto, na 26.371 bod.
Pad indeksa posljedica je novog zaoštravanja krize na Bliskom istoku, nakon što su američke snage u nedjelju napale dva iranska lansera na otoku Larak. Washington je poručio da je napad izveden zbog pripreme lansiranja raketa i morskih mina prema Hormuškom tjesnacu.
Zbog toga su cijene nafte u ponedjeljak snažno porasle, što je pojačalo strah od nove inflacije i viših kamatnih stopa. Brent je na kraju trgovanja dosegnuo 90,49 dolara po barelu, dok je WTI završio na 85,76 dolara.
Tako su američki burzovni indeksi pali drugi dan zaredom. U petak je ulagače obeshrabrio predsjednik Feda Kevin Warsh, koji je u Jackson Holeu kazao da nije vidio dovoljno poboljšanje inflacijskih trendova te da bi središnja banka mogla morati dodatno reagirati.
Nakon Warshovih poruka i novog rasta cijena energije, tržišta sada procjenjuju da postoji više od 65 posto izgleda za povećanje kamata u rujnu za 0,25 postotnih bodova, dok su prije njegova govora izgledi bili znatno niži.
Na očekivanja u vezi kamata u petak bi moglo utjecati izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje će pokazati koliko je snažno američko tržište rada. Reutersovi analitičari očekuju skroman rast zaposlenosti nakon iznenađujućeg pada u srpnju.
Unatoč nesigurnom trgovanju na kraju mjeseca, američki su indeksi u cijelom avgustu ostvarili rast. Dow Jones ojačao je 1,3 posto, S&P 500 2,6 posto, a Nasdaq 3,9 posto.
Na većini europskih burzi cijene su dionica također pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,29 posto, na 10.824 boda, no frankfurtski DAX oslabio je 1,17 posto, na 26.258 bodova, a pariški CAC pao je 0,97 posto, na 8.334 boda, piše poslovni.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.