Period je upisa u škole, prije 50-60 godina pratilo se tržište rada i školovalo se za tzv. drugu industrijsku revoluciju, a s obzirom na to da je ona završena, makar na prostoru Evrope, trebamo težiti nekim drugim stvarima, ističe Zubić.
“Šta znači pratiti tržište rada? Zaista bih volio da mi neko kaže koje to tržište rada imamo i koja su to adekvata zanimanja. Resorni funkcioneri vam govore kako je turizam osnovna grana industrije, a turizam nigdje ne može i neće biti osnovna grana industrije, niti je industrija, niti možemo živjeti od turizma i ugustiteljstva. Bez proizvodnog elementa od nas suštinski nema ništa”, poručuje Zubić, piše Federalna.ba.
Problem je, ističe, što nemamo definirane elemente što nam suštinski treba. Nema saradnje između ministarstava o tom pitanju i ako ste, kaže, ušli u pogrešan voz, svaka vam je stanica pogrešna.
“Reformu obrazovanju možete raditi na dva načina: da usmjerite element ka odgojnom kapacitetu, da kod djece proizvodite etički element i kritičko mišljenje, što ja zagovaram. Ja ne obučavam djecu za tržište rada. Ja proizvodim zdrave osobe: mentalno, psihički, psihofizički, psihomotorički zdrave. To je bit, a ne učiti neke nastavne jedinke”,, navodi Zubić.
Drugi način je, dodaje, raditi reformu za tržište rada, ali se tu, prema njegovoj ocjeni, ne prati potreba tržišta. U tom kontekstu navodi primjer otvaranja još jedne medicinske škole u Sarajevu, koja će, smatra, proizvoditi medicinski kadar za neka strana tržišta. Isti je, kaže, slučaj i s pričom o IT sektoru, gdje kasnimo 15 godina.
“Pola Indije, Pakistana, Rumunije u Evropi je zadovoljio sve IT elemente. Garantujem da ćete za pet godina imati višak IT ljudi. Bit priče je da obrazujete djecu za zanimanja koja danas ne postoje, ona će tek postojati. Kažu da 70% zanimanja koja će raditi današnji učenici ne postoje. I zato hajdemo vratiti školovanje na kritičko mišljenje i etiku. Hajdemo praviti reformu obrazovanja na taj način”, poručuje Zubić.
Ističe i kako je važno u reformi obrazovanja slušati ljude koji rade u praksi, oni moraju o tome odličivati, ali i da je, ako želite kvalitetno obrazovanje – važno imati edukaciju nastavnika.
“O reformi i obrazovanju, a ne proformi – ovo danas je proforma, moraju se pitati ljudi iz učionica, a ne neki stručni saradnici iz nekih stručnih tijela koje je postavila neka politička partija. Reforma obrazovanja nije to što ste uveli upis online. Reforma obrazovanja nije laptop učionci. Reforma obrazovanja nije ni kreda u učionici. Reforma obrazovanja je kada dobijete mogućnost da profesor na drugačiji način radi. A da bi on radio drugačije, da bi tražio kritičko mišljenje kod djece, valjda se on prvo mora educirati i mora on imati kritički stav”, naglasio je Zubić.
Smatra kako se danas odgajaju generacije klimoglavaca. Tražimo od njih kritičko mišljenje, a sva nam djeca imaju petice. To sigurno nije dobro, poručio je, između ostalog, profesor Zubić.