Usporedbe radi, 2013. kada je naša zemlja ušla u Evropsku uniju, iznosio je malo više od 2 milijarde eura.
Najkritičnije je u sektoru mesa, kruha i pekarskih proizvoda te mlijeka i mliječnih proizvoda. Svih tih kategorija hrane uvozi se najmanje dvostruko više nego prije 12 godina.
Kakvo je stanje u poljoprivredi te ono vezano za proizvodnju hrane i tko je odgovoran za to, za HRT komentirali su predstavnici resornog ministarstva i Agronomskog fakulteta.
– Dosta ulažemo i dosta smo uložili u razdoblju od ulaska u EU kroz europska i nacionalna sredstva. Dosta smo ulagali i kako bi se pripremili za članstvo u EU. Imamo dobrih primjera i Hrvatska se u poljoprivredi modernizira, no moramo priznati da još nismo samodostatni. Od vremena COVID-a se priča o samodostatnosti na tlu EU, a mi o tome pričamo od 1016. godine i usmjerili smo znatna sredstva, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
Dodaje kako imamo znatno povećanje u proizvodnji mlijeka i u prinosima žitarica i uljarica, ali nemamo dodanu vrijednost
– Od ulaska u EU, nama se jako podignulo vinogradarstvo, maslinarstvo. Moram se osvrnuti i na dodanu vrijednost, a to je ruralni turizam. To su stvari gdje smo postigli dobre rezultate zahvaljujući potporama iz EU. Na žalost ratarstvo, stočarstvo nam se negdje zaglavilo i to je nešto što moramo mijenjati, naglasio je Ivica Kisić, Agronomski fakultet u Zagrebu.