Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio paganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime. Ukrašena jaja poklanjala su se bližnjima, a taj su običaj prema nekim teorijama preuzeli i kršćani, čiji proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa.
Prema drugoj teoriji, Crkva je tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije koji su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda.
Danas su dostupni različiti materijali, boje i tehnike za ukrašavanje jaja, a mnogi se drže tradicionalnog bojenja prirodnim bojilima od kojih je najčešća ljuska crvenog luka. Za ukrašavanje se koriste tkaninom pričvršćene travke različitih oblika, na čijem će mjestu nakon kuhanja u ljusci luka jaje ostati neobojeno.
Za različite motive, uzorke ili pisane poruke na jajima koristi se rastopljeni pčelinji vosak prije bojenja ili različite igle i nožići za struganje nakon bojenja.
Na našim prostorima, i u istočnijim dijelovima Evrope, raširen je običaj kucanja jajima na Uskrs. U nekim tekstovima se ovaj običaj spominje još u 14. stoljeću. Ovaj običaj ima posebnu simboliku gdje ljuska jajeta predstavlja Isusov grob, a njeno razbijanje otvaranje groba i oslobađanje Isusa.
Uz jaja, simbol Uskrsa je i zec, kao simbol novog rađanja i plodnosti, preuzet iz paganskog blagdana Eostre, koji su slavili germanski narodi.