Lagumdžija naglašava da je obilježavanje ove godišnjice važno zbog onih koji su preživjeli, ali i zbog onih kojih više nema žrtava genocida, najvećeg zločina na tlu Evrope krajem 20. stoljeća.
– To se mora naglašavati: genocid nije samo historijska ili politička nego i pravna činjenica. To treba uvijek potcrtati. Upravo iz tih razloga je ovo obilježavanje okrenuto budućnosti koja se zasniva na snazi preživjelih – rekao je Zlatko Lagumdžija.
Podsjetio je da je nakon prošlogodišnjeg usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, u organizaciji Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u prvi put 11. juli obilježen kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici
Rezoluciju je podržalo 84 članice UN-a, dok je 19 bilo protiv.
Lagumdžija je, uz grupu ljudi, posebno zaslužan što danas cijeli svijet zna o dešavanjima u julu 1995. godine u Srebrenici. Trenutno više od mjesec dana učestvuje i organizuje brojne prigodne aktivnosti u UN-u o genocidu u Srebrenici.
– Ništa od ovoga ne bi bilo moguće da prije godinu nije usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Pogledajte današnji svijet, danas tu Rezoluciju ne bismo mogli dobaciti na dnevni red u ovakvom svijetu. Prošle godine smo “ušli u sudijskoj nadoknadi”, što kažu, zakačili se za zadnji vagon i otišli ka budućnosti. Tu postoji karika ljudi oko mene, predsjednik Bećirović, Emir Suljagić, Munira Subašić, reisul-ulema Kavazović…, da ne spominjem druge, svi smo bili karike, i da je jedna karika pukla – ne bi se to desilo – istakao je Lagumdžija.
Kazao je da se godinama radilo na Rezoluciji zahvaljujući kojoj će sada, za pet godina, deset, i svake naredne godine, 11. juli biti dan kada će, zbog usvojene Rezolucije UN-a, pozivati cijeli svijet da im se pridruži u obilježavanju, što je ključna stvar.
Za razliku od prošle godine, kada je program obilježavanja organizovala bh. misija, ove godine obavezu iz Rezolucije preuzima sam UN – uključujući generalnog sekretara, predsjednika Generalne skupštine i cjelokupan UN aparat.
– Odjel za komunikacije UN-a sada je zadužen za širenje istine o onome što ta rezolucija znači, a posebno o segmentu koji se tiče ugradnje pouka iz Rezolucije o Srebrenici i istine o genocidu u obrazovne sisteme širom svijeta. Ove godine mi prvi put imamo komemoraciju kojom se 11. juli obilježava u Generalnoj skupštini UN – naveo je Lagumdžija.
Tri generacije, tri poruke
U sklopu komemoracije 11. jula u Generalnoj skupštini UN-a, kako navodi Lagumdžija, između ostaih, govorit će dr. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, te Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, u ime majki Srebrenice.
Prisutnim će se obratiti i “jedna nova generacija”, Mirela Osmanović, koja je 1995, kada je počinjen genocid, bila dijete.
Posebnu simboliku nosit će nastup Ume Čizmić, treća generacija, kćerka preživjelog logoraša, koja će na violini izvesti kompoziciju “Srebrenički inferno”, dok će tekst biti izvesti na bosanskom i engleskom jeziku.
Paralelno s komemoracijom, u UN-u je predstavljena trilogija izložbi posvećenih genocidu.
Prva izložba, otvorena u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica, prikazuje lične priče preživjelih i upozorava da negiranje genocida vodi ka novom zločinu.
– Ovdje se više ne radi samo o negiranju kao posljednjoj fazi genocida, kako to neki opisuju. Ovdje je riječ o onome što dolazi poslije – trijumfalizmu. Ljudima nije dovoljno da negiraju genocid, oni praktično trijumfuju nad tim šta su počinili, toliko ga brutalno negiraju. Ta brutalnost negiranja ogoljena je ovom izložbom. lzožba je trebala trajati do sredine jula, no, ona će biti postavljena do kraja augusta na ulazu – za posjetioce u UN-u. Tako će u 7. i 8. mjesecu izložbu vidjeti svaki posjetilac u UN-u, a to je vrijeme kada je najveći broj posjetilaca – rekao je Lagumdžija.
Druga izložba, u organizaciji Memorijalnog centra, posvećena je budućim generacijama – preživjelima koji danas aktivno promiču istinu i pomirenje.
Na njoj će govorit Bećirović i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
– Ta izložba govori, u suštini, o sudbinama jednog broja ljudi koji su preživjeli sve to, ali imaju živote pune snage i želje za drugačijom budućnošću. Tu vidite da, i pored onoga što su oni preživjeli, imaju dodatnu snagu, ne da se bore za sjećanje na genocid u Srebrenici, nego da se odnose prema tome kao prema iskustvu koje treba podijeliti s cijelim svijetom da se to nikom drugom ne dogodi – naveo je Lagumdžija.
Treća izložba, u saradnji s misijom Turske pri UN-u, posvećena je majkama Srebrenice. Bit će predstavljene njihove bijele marame, simboli bola, dostojanstva i borbe.
Apel svijetu: da učimo, a ne da se svetimo
– Mislim da je veoma važno da ljudi koji dolaze u UN, od šefova država i ministara do običnih posjetilaca, budu suočeni s istinom o genocidu i sa snagom onih koji su preživjeli, ali i koji svoje iskustvo prenose u apel svijetu da učimo o genocidu o Srebrenici da bismo svi zajedno nešto naučili. Naučili da se na zločin genocida, a to su preživjeli iz Srebrenice najbolje pokazali, ne odgovara mržnjom i osvetom, nego se odgovara zahtjevom za pravdom, istinom – za pomirenjem na bazi istine i pravde i okretanjem budućnosti u kojoj smo svi zajedno nešto naučili – navodi Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme da “mi nemamo više potrebu da ubjeđujemo druge da o genocidu nešto nauče, znaju”.
– Tim svojim sagovornicima kažem: “To je vama potrebno više nego nama”. Jer, mislim da su istina o Srebrenici i poruke genocida važnije onima koje su zločinci umrljali i važnije onima koji ne vide da se to može dogoditi svakome, ukoliko ne izvučemo pouku iz istine i pravde o Srebrenici. Rezolucija o Srebrenici je upravo to. Sada je došlo vrijeme da se sudske presude Karadžiću, Mladiću i drugima za genocid u Srebrenice presele iz sudskih klupa u učionice i učeničke klupe širom svijeta – poručio je u razgovoru za Preporod.info Zlatko Lagumdžija.