Novo istraživanje BOKU univerziteta u Beču pokazuje da odgovor ne leži u stalnom povećanju potrošnje, već u tome kako se raspoloživa sredstva koriste za poboljšanje kvaliteta života.
Ekonomski rast često se smatra jednim od glavnih pokazatelja društvenog napretka. Međutim, veća proizvodnja i potrošnja ne znače nužno i bolji život. Mnogo je važnije koliko se ulaže u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, kakav je kvalitet zraka i koliko su izražene društvene nejednakosti.
Do ovih zaključaka došli su istraživači BOKU univerziteta analizirajući podatke iz različitih zemalja. Istraživanje je provedeno u okviru interdisciplinarnog projekta REMASS, koji finansira Austrijski naučni fond (FWF) kroz program Emerging Fields, namijenjen podršci inovativnim naučnim istraživanjima.
Za poređenje kvaliteta života u različitim zemljama istraživači su koristili pokazatelj „Years of Good Life“ (YoGL), odnosno godine dobrog života. Ovaj pokazatelj, koji su razvili Institut za demografiju Austrijske akademije nauka i Međunarodni institut za primijenjenu sistemsku analizu (IIASA), mjeri koliko godina života ljudi u prosjeku mogu očekivati provesti iznad granice apsolutnog siromaštva, dobrog zdravlja i uz zadovoljstvo vlastitim životom.
Rezultati pokazuju da ekonomski rast može značajno poboljšati kvalitet života u siromašnijim zemljama. Međutim, što je životni standard viši, njegov dodatni učinak postaje manji. Veći prihodi i veća potrošnja zato ne donose automatski i proporcionalno bolje životne uslove.
U zemljama u kojima ljudi već žive dugo i uglavnom su dobrog zdravlja i zadovoljni svojim životom, bruto domaći proizvod po stanovniku postaje manje važan za kvalitet života. Veći značaj tada imaju obrazovanje i kvalitet zraka.
Istraživanje pokazuje da su visoki pokazatelji kvaliteta života povezani i s većim ulaganjima u zdravstvenu zaštitu, manjim društvenim nejednakostima te manjom izloženošću sitnim česticama PM2.5, koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.
Posebno dobri rezultati zabilježeni su u zemljama sa srednjim nivoom potrošnje prirodnih resursa i emisija. To pokazuje da visok kvalitet života nije nužno povezan s neograničenom materijalnom potrošnjom.
Nalazi istraživača BOKU univerziteta ukazuju i na to da efikasnije korištenje prirodnih resursa, iako važno, samo po sebi nije dovoljno za rješavanje ekoloških problema. Jednako je važno kako se ti resursi raspoređuju i koriste te koliko doprinose poboljšanju životnih uslova stanovništva.
Prema istraživačima, održiv razvoj zahtijeva uslove u kojima svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zdravoj životnoj sredini. Važno je i smanjivati društvene nejednakosti kako bi koristi ekonomskog razvoja osjetio što veći broj ljudi.
Osnovna poruka je da se uspjeh jednog društva ne može mjeriti samo visinom prihoda, obimom proizvodnje i potrošnje. Važno je i koliko dugo i kvalitetno ljudi žive, kakvo im je zdravlje i u kakvoj životnoj sredini odrastaju i rade.
Bolji život za sve ne mora, dakle, značiti i neprestano povećanje potrošnje. Ključno je raspoložive resurse koristiti tako da što više doprinose kvalitetu života, uz očuvanje prirodnih uslova za buduće generacije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.