Halid Dedić: Od direktora bihaćkog lista Krajina do pokretača promjena u gradu

Rođen je 1948. u selu Ćukovi, izoliranom i siromašnom mjestu u kojem su djeca svakodnevno pomagala roditeljima u poljoprivredi, a osnovna škola bila luksuz s četiri razreda u jednoj učionici. Bilo je to tada selo s 100 kuća, potpuno izoliranom od svijeta. Do autobusa ili voza pješačilo se po dva sata. Glavna hrana bila je kukuruz, a pomoć iz grada bila je rijetka i radosna tvrd sir, somun, pšenično brašno. – prisjeća se Dedić.

Njegovo školovanje vodilo ga je od učiteljske škole do studija sociologije, uz brojne izazove i nesreće koje su oblikovale njegov karakter. Na mene je ostavio utisak Duško Pepić, profesor koji je poučavao kako posmatrati društvene probleme kritički i analitički. To mi je kasnije puno značilo u profesiji i društvenom angažmanu – kaže Dedić.

Tokom 1980-ih bio je direktor bihaćkog lista Krajina, gdje je podigao profesionalne standarde i tiraž, doveo devet fakultetski obrazovanih novinara i omogućio da medijski prostor regije postane mjesto slobodnog mišljenja i kritike. Doveo sam devet fakultetski obrazovanih novinara, podigao tiraž lista na pet hiljada, obnovio radijsku tehniku i osposobio se za prenos događaja. Uvijek sam nastojao sanirati ekonomsku situaciju i podići plate novinara, iako smo povremeno kritikovali vlast – prisjeća se Dedić.

Poslije rata bio je predsjednik udruženja Bihaćka građanska inicijativa, kroz koje je pokrenuo niz značajnih tema za grad i njegove građane, pokazujući sposobnost da ne samo sagleda probleme nego i da ih konkretno rješava.

Nakon rata se nisam mogao vratiti na svoje radno mjesto na kojem me zatekao rat. Pet godina sam radio za međunarodne organizacije u Bihaću, kako bih prehranio porodicu i poslao kćerku na studije. Tek 2018. dobio sam presudu u svoju korist, koja je rezultirala pravnim aktima i međunarodnim sudskim procedurama ali sam prije toga već bio otišao u penziju – prisjeća se Dedić.

Danas poručuje građanima Unsko-sanskog kantona da su multikonfesionalnost i multikulturalnost temelj opstanka Bosne i Hercegovine, a mlada generacija mora preuzeti odgovornost za budućnost zemlje. Bihać i Bosna ne mogu biti bošnjačka enklava. Mi smo evropski narod i moramo činiti sve da se svi osjećaju dobrodošlim, sa jednakim pravima. Ratove ostavimo historičarima, a politike neka se bave budućnošću – poručuje Dedić na kraju.