Jako je kompleksan problem i čini se sve oko Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za koji evidentno da posla ima i za istražne organe koji opet s druge strane nisu zainteresovani da se uključe ili se ipak čeka da se ’klupko’ do kraja odmota da bi se reagovalo!?
Mnogi su iz Federacije prethodno za Bosnainfo govorili na ovu temu, gdje su se svi složili u jednom kako ova tema ne zanima nikoga, sve je unaprijed politički dogovoreno i predato Miloradu Dodiku, samo što je sad stvar na čekanju, ali je ishod evidentan.
Šutnja lidera ‘Trojke’ sve u Federaciji zabrinjava, osim njih samih, jer njima ništa nije sporno, na sve ostaju s porukom kako je kompromis sve što BiH treba. S tim da je svima jasno, osim njima samima da se kompromis radi samo zbog fotelja, koga briga za narod i državu!?
U pokušaju da saslušamo sve strane u BiH, jer je ovo pitanje koje bi se trebalo ticati svih, prema našim saznanjima nikoga iz reda Hrvata i stranaka HDZ-a ne interesuje ova tema.
Na naše pozive nisu odgovorili: Dragan Čović, Marinko Čavara, Lidija Bradara, Ilija Cvitanović, Vjekoslav Bevanda, Ivo Miro Jović, Branko Zrno, Dubravka Bošnjak, Mario Kordić, Borjana Krišto, Martin Raguž i Predrag Kožul.
Da li je ovo slučajnost ili nezainteresovanost za ovu temu procijenite sami!
Jedina koja je kratko odgovorila na upit o ovoj temi je Marina Pendeš, izaslanica u Klubu Hrvata Doma naroda BiH.
„Ne znam ni da se prodala, tako da nemam reakcije. Nije to moje, nema veze sa mnom, trebate nazvati ministra finansija. Od vas čujem da prodaju zgradu, ne želim komentirati“, kazala je kratko Pendeš.
Ministar finansija i trezora u Vijeću ministara Srđan Amidžić ukazao je ranije na činjenicu da se BiH nastavlja zaduživati dok na računima ima stotine miliona KM vlastitih sredstava.
On je napomenuo da je riječ o sredstvima “Elektroprenosa”, Regulatorne agencije za komunikacije, milionima KM namijenjenim za višegodišnje kapitalne projekte, a na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nije usvojen način raspodjele namjenskih sredstava za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva. Istovremeno, BiH se kod EBRD zadužila za dodatnih 110 miliona eura za izgradnju dionice auto-puta kod Mostara. Amidžić je naveo da je to razlog zbog kojeg je izjavio da je BiH ekonomski neodrživa zemlja.
Dakle tema UIO BiH je dubioza sama po sebi. Državni novac se troši bez kontrole, kuda idu prihodi od UIO BiH niko ne zna.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH ima rekordne prihode. Ostvareni prihod od indirektnih poreza dijeli se na tri dijela, za državne institucije, entitete i Brčko distrikt. Koliko i da li će građani od toga imati koristi zavisi o tome kako će novac rasporediti entiteti. Dok nadležni odlučuju o raspodjeli novca, građani zbog inflacije sve teže žive. Mi nemamo investicione fondove, fondove iz kojih bi ministarstva privrede podržavala projekte novih kapaciteta, novog zapošljavanja.
Podsjetimo, Uprava za indirektno oporezivanje još od 2007. godine pokušava riješiti smještaj zaposlenih u Glavnoj kancelariji u Banjoj Luci i zaposlenih u Regionalnom centru Banja Luka. UIO godinama od Vijeća ministara traži novac za rješavanje pitanja smještaja te institucije u Banjoj Luci, a ova tačka dnevnog reda je u prethodnom mandatu više puta skidana. Najviše se problematizovala cijena, ali i politička pozadina.
Krajem jula 2023. Vijeće ministara BiH je odobrilo novac za kupovinu zgrade, tako da UIO na raspolaganju ima 70 miliona KM za ovu namjenu. Tako je u tekstu tendera navedeno da se traži objekat za smještaj zaposlenih te parking prostor za vozila glavne kancelarije i Regionalnog centra Banja Luka UIO.
Dakle, na računu UIO ima nekih 70 miliona KM, a sad se traži oko 100 miliona KM, pitanje je odakle će ta sredstva biti obezbijeđena? Da li stvarno UIO BiH vrijedi tolike milione?
Svima je jasno da će ove malverzacije skupo koštati državu!