“Ovaj zakon se radi 12 godina, postoje sitne stvari koje se nastoje usaglasiti počevši od definicija, naziva suda, sjedišta i kaznenih nadležnosti. Zašto kažemo da su to sitnice. Nije bitno kako će se zvati sud bitno je osigurati da bude u skladu sa konvencijom o ljudskim pravima, tijelo odvojeno od prvostepenog organa”, rekao je Bunoza.
O sjedištu suda kazao je da predlaže Istočno Sarajevo jer je to stav Venecijanske komisije, da zbog troškova bude što bliže državnom tužilaštvu i zatvoru, a da je logično da prvostepeni sud bude u jednom, a drugostepeni u drugom entitetu.
“Što se tiče kaznenih nadležnosti, smatram da je proširena nadležnost. Kada otvorite trenutni zakon o sudovima, piše da je nadležan kada je riječ o većoj šteti za privredu. U ovom prijedlogu se navodi korupcija i sva veća šteta po državu”, kazao je Bunoza.
Rekao je da u Kaznenom zakonu BiH postoji krivično djelo korupcija, a da se sada nastoji regulisati kada nastupi veća šteta za BiH, a da će se o tome odlučivati na sjednicama Suda BiH što je i do sada bio slučaj.
Pojasnio je da postoji dužnost da se Sud BiH uskladi sa međunarodnim standardima i da to podrazumijeva da je nadležnost jasno i precizno definisana.
“U zaključku Vijeća ministara od 25. jula predviđeno je da se do kraja osmog mjeseca definiše zakon u sudovima i sukobu interesa, a u devetom i desetom mjesecu o Ustavnom sudu. Smatram da se o Ustavnom sudu odnosi na presude i pitanje stranih sudija. Mi ćemo sljedeće sedmice imati prvi sastanak sa proširenom grupom u kojoj su stručnjaci Ustavnog prava i vidjeti šta kaže struka”, kazao je Bunoza.
Bunoza je upoznao javnost da je Radna grupa za Ustavni sud proširena, ali i da je teško očekivati da se u mjesec dana riješi Zakon o Sudu BiH koji se donosi 12 godina i da je to veliki zalogaj, ali teoretski moguć.
Na pitanje novinara da li bi prema novom zakonu Sud BiH bio nadležan za slučaj respiratore, Bunoza je odgovorio da bi bio nadležan po istoj tački do sada jer je nastala šteta za Bosnu i Hercegovinu.