Poslodavci u tom entitetu predlažu najnižu platu od 673 KM, sindikat traži najmanje 800 KM. Minimalac od maja prošle godine iznosi 650 maraka i tada je na osnovu odluke Vlade ta plata povećana za 60 maraka. Prije toga, odnosno krajem 2020. godine, također je Vlada prelomila i odlučila da najniža plata bude veća za 50 maraka, odnosno tada je odlučeno da ta plata za 2021. godinu 590 KM. Dakle, za manje od godinu i po najniža plata je povećana tri puta i to odlukom Vlade, jer se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti.
Predsjednik Područne privredne komore Banja Luka Goran Račić navodi da bi novi rast najniže plate od 50 maraka, pa i manje od toga za niskoakumulativne grane privrede predstavljao velike probleme.
– S druge strane, svaki radnih koji prima tu platu reći će da 50 KM nije dovoljno u odnosu na inflaciju. Sa aspekta privrede, ali i toga koliko plate učestvuju u troškovima, taj rast predstavljaće značajan trošak jer će pojedine firme morati to pokriti iz smanjene profitabilnosti. Neki će svesti poslovanje na nulu i skliznuti u minus – rekao je Račić i dodao da s obzirom da je u manje od godinu i po tri puta povećana najniža plata nadležni bi trebalo što prije da za jedan ili dva procenta smanje poreze i doprinose.
To bi, pojašnjava Račić, omogućilo firmama da dalje povećaju plate radnicima jer bi im bili smanjeni troškovi.
– Dakle, firmama smanjenjem troškova treba otvoriti put da nastave povećavati plate. To je u ovom momentu potrebno svim privrednim granama da bi sačuvale radni potencijal – poručio je Račić i dodao da bi i smanjenjem parafiskalnih nameta omogućilo privrednicima da prodišu.
Ekonomisti navode da poslodavci i sindikat zastupaju svoje interese. Ističu da je teško reći ko je u pravu, ali da je s druge strane jasno da se privreda tog entiteta nalazi u teškoj situaciji.
– Imamo slabu privredu. Njena efikasnost i produktivnost je niska. Zbog toga rast plate u pojedinim granama može dovesti do ozbiljnih poteškoća u likvidnosti, funkcionisanju i opstanku pojedinih firmi. S druge strane, plate su male i to je demotivišući faktor za nekvalifikovanu i srednje kvalifikovanu radnu snagu – navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja i dodaje da je po pitanju prijedloga poslodavaca i sindikata istina negdje na sredini.
Naglasio je kako samo manji broj kompanija može bez većih poteškoća da obezbijedi veće plate, jer smo mala i nerazvijena privreda koja je dodatno poljuljana dešavanjima u svijetu.
Ljuboja podsjeća da u posljednjih deset godina Privredna komora RS predlaže smanjenje poreza i doprinosa u korist rasta plata.
– To je djelimično rješenje za akumulaciju dodatne likvidnosti i mogućnosti za investicioni zamah kako bi se povećao obuhvat zaposlenih i samim tim poreza i doprinosa. Državni aparat ima potrebu za novcem da bi funkcionisao i da bi imao društven i investicioni ciklus – kazao je Ljuboja.
Konačno rješenje, navodi on, jeste to da se poveća efikasnost privrede kroz investicije, primjene novih tehnologija i digitalizaciju te povećanje produktivnosti, piše Glas Srpske.
– Opet od toga nemamo ništa ako dopustimo da nam radna snaga odlazi – zaključio je Ljuboja.