Mjera, koju su predložile Sjedinjene Američke Države i Irska, usvojena je sa 14 glasova za i jednim suzdržanim (Indija).
– Svi moramo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo humanitarnim partnerima da stignu do najugroženijih u svijetu, bez obzira gdje žive, s kim žive i ko kontrolira njihovu teritoriju – izjavila je američka ambasadorica pri Ujedinjenim nacijama Linda Thomas-Greenfield.
– Da budemo jasni, ovo nije povezano s osnovama samih sankcija. Naš cilj je uvijek zaustaviti teroriste i kršitelje ljudskih prava korištenjem legitimnog alata za održavanje mira i sigurnosti, ali i dalje omogućiti da se humanitarni napori za spašavanje života nastave za one kojima su potrebni – kazala je.
Ujedinjene nacije saopćile su prošle sedmice kako procjenjuju da će dodatnih 65 miliona ljudi trebati pomoć iduće godine, čime će ukupan broj porasti na 339 miliona u 68 zemalja. Zatražile su 51,5 milijardi dolara pomoći za 2023.
– Ova nova zaštita za aktivnosti pomoći će za neke biti razlika između života i smrti – izjavio je Jan Egeland, šef Norveškog vijeća za izbjeglice, o izuzeću od sankcija, dodajući da će to “napraviti stvarnu razliku za milione ljudi omogućavanjem humanitarcima“ da budu efikasniji i efektivniji.
Kada su humanitarne grupe pogođene sankcijama UN-a, Vijeće sigurnosti se tradicionalno bavi pitanjima od slučaja do slučaja. U rezoluciji usvojenoj u petak uglavnom se navodi da podrška humanitarnim naporima ne bi predstavljala kršenje bilo kakvog zamrzavanja imovine UN-a.
Primjenjuje se na tijela UN-a, međunarodne organizacije, humanitarne grupe sa statusom posmatrača Generalne skupštine UN-a – kao što je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) – i grupe za pomoć koje rade s Ujedinjenim nacijama.
– Ohrabrujemo države da provedu to humanitarno izuzeće u praksi, uključujući i nacionalne zakone i propise – izjavila je predsjednica MKCK Mirjana Špoljarić, prenosi Reuters.