Milorad Dodik se nije izjasnio o tome kako bi postupio ukoliko bi Sud Bosne i Hercegovine postupio po prijedlogu Tužilaštva te mu zabranio obavljanje funkcije predsjednika Republike Srpske.
U optužnici, čije dijelove prenose mediji, navodi se da su tužitelji predložili kao mjeru sigurnosti i kao moguću pravnu posljedicu osude. Dodik, kao i direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić optuženi su zbog kršenja odluka Visokog predstavnika prema izmjenama Zakona koje je donio upravo Christian Schmidt.
“Šta vi mislite, da ću ja leći i reći vi ste u pravu. Naravno da nisu. Vidjećemo otom-potom, ne bih ja to sada prejudicirao pošto su oni takvi kakvi su. Oni nemaju legitimitet da presuđuju po tome. To nisu zakoni koji su doneseni u legalnoj ustavnoj proceduri.”, rekao je Dodik.
Pravnici koji su govorili za BHRT uglavnom vjeruju da je prijedlog zabrane osuđujuća mjera. Iz Tužilaštva BiH nisu željeli da pojasne ovaj dio optužnice. Advokat Aleksandar Jokić smatra optužnicu nedorečenom, bez naznaka kakvo je postupanje bilo potrebno da krivično djelo ne bude počinjeno. S obzirom na ustavnu obavezu predsjednika da potpisuje ukaze i proceduru po kojoj može bez potpisivanja ukaza da vrati zakone parlamentu.
“Da li je samo njegova krivica što nije prolongirao objavu tog zakona nekoliko dana, to je ostalo nejasno iz same optužnice, a u pogledu Službenog glasnika zaista je ostalo nejasno šta se tražilo, odnosno kakvo postupanje je ispravno bilo. Da li je Službeni glasnik trebalo da napravi neku revoluciju i kaže nećemo sada da objavljujemo zakone koje usvoji Skupština, a potpiše predsjednik.”, govori Aleksandar Jokić, advokat.
Donoseći odluku o izmjenama Krivičnog zakonika BiH Christian Schmidt je na određen način ozakonio bonska ovlaštenja, kaže advokat Vlado Adamović.
“Ako ga niste bonskim ovlastima mogli skinuti ili niste htjeli skinuti jer morate naznačiti kršenje Dejtona, a on bi rekao zašto me skidaš, ja poštujem Dejton. Onda je sada uvedena krajnja despotovina. Ne postoji čovjek u svijetu da odlučuje o svemu, a da mu niko ne može preispitati to.”, kaže Vlado Ademović, advokat.
Na pitanje da li bi ovaj sudski proces mogao odrediti, osim Dodikove, i sudbinu pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika čiji legitimitet Repubika Srpska osporava od njegovog imenovanja, odgovara stručnjak za ustavno pravo.
“Redovni sud, Sud BiH, bi mogao samo to da radi, ako se usudi da to radi, u samom ovom konkretnom slučaju. A da to utvrdi, to bi bilo samo za ovaj slučaj. Za sve buduće slučajeve erga omnes bi mogla da vrijedi samo odluka Ustavnog suda BiH.”, govori Davor Trlin, predavač na Burch univerzitetu, Sarajevo.
U svakom slučaju iako slijedi uobičajeni sudski proces, pravnici upozoravaju da bi ovaj mogao da ima snažne posljedice na odnos legaliteta i legitimiteta i njihov odnos na unutrašnju suverenost, zbog čega preporučuju da bude prepušten najiskusnijim sudijama.