Na Forumu o vladavini prava su se okupili visoki predstavnici vlada, pravosudnih institucija, akademske zajednice i nevladinih organizacija iz regije zapadnog Balkana, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i fondacije Konrad Adenauer Sfitung, a fokus ovogodišnjeg skupa bit će zaštita ljudskih prava u vanrednim situacijama.
Skupu će, između ostalih učesnika iz BiH i regije, prisustvovati predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, predsjednice Vrhovnog suda FBiH i RS Daniela Milanović i Vesna Stanković Cosović, direktori centara za edukacija sudija i tužioca iz Tomislav Čavić i Arben Murtezić, registrar Ustavnog suda BiH Sevima Sali-Terzić.
– Vanredne situacije, kao što je pandemija Covida-19, nameću kompleksna pitanja o tome kako institucije vlasti mogu i trebaju izbalansirati svoju odgovornost da bi brzo i delotvorno odgovorile na vanrednu situaciju, dok će istovremeno i dalje štititi niz prava i sloboda koji mogu biti ugroženi odgovorom na vanrednu situaciju.
Težina prijetnje zdravlju koju predstavlja pandemija bolesti Covid-19, njena nepredvidiva priroda koja se neprestano mijenja te nedostatak znanja na početku pandemije o tome kako najbolje sprečiti širenje virusa, doveli su do izazova bez presedana.
Sa jedne strane, države su morale brzo djelovati kako bi poduzele mere za ograničavanje širenja virusa i zaštitile život i zdravlje svojih građana. Sa druge strane, poduzete mjere zaštite zdravlja uticale su na uživanje brojnih drugih prava i sloboda – kazala je direktorica AIRE centra za zapadni Balkan Biljana Braithwaite.
Po njenim riječima, kada države moraju brzo reagirati na ozbiljnu i složenu vanrednu situaciju, jasno je da rigorozan parlamentarni nadzor nad hitnim mjerama i njihovoj usklađenosti s ljudskim pravima možda nije uvijek moguć.
– U tom kontekstu, djelotvoran i nezavisan sudski nadzor nad hitnim mjerama dobiva još više na značaju u smislu pozivanja vlada na odgovornost i zaštitu temeljnih prava. I vanredne mjere koje se poduzimaju radi zaštite života i zdravlja stanovništva moraju biti u skladu s najvažnijim načelima Konvencije o zakonitosti i proporcionalnosti – poručila je Braithwaite.
Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić ukazala je na izazove s kojima se suočila BiH po ovom pitanju, ističući važnost nastavka regionalnog dijaloga i saradnje u svrhu efikasnije zaštite ljudskih prava na zapadnom Balkanu.
– Nedostatak koji je uočen u BiH u pogledu mjera donesenih tokom pandemije Covid-19 jeste pasivnost zakonodavne vlasti da u okviru svojih nadležnosti jasno i blagovremeno uspostavi okvir za djelovanje izvršne vlasti. Izvršna vlast je usvojila odgovarajuće mjere u hitnim slučajevima, bez uključivanja zakonodavne vlasti.
Regionalna razmjena prakse u regionu zapadnog Balkana je važna, s obzirom da se to ogleda u razmjeni nove sudske prakse i učenju u oblasti pravosuđa i zaštite ljudskih prava. Zemlje regije su povezane kroz svoj istorijski razvoj, a imaju slične ili iste ciljeve za budući razvoj u ovom segmentu.
Pored toga, ove zemlje su uključene u slične projekte koji se odnose na reformu pravosuđa i sisteme zaštite ljudskih prava, koji mogu značajno jačati vladavinu prava i pravnu sigurnost – dodala je predsjednica Ustavnog suda BiH Galić.
Sudovi, kao i neovisna institucija ombudsmena za zaštitu ljudskih prava, imaju ključnu ulogu u praćenju poštivanja ovih načela. Oni moraju nastojati osigurati da su ljudska prava uvijek u središtu svakog odgovora na kriznu situaciju, da hitne mjere služe svrsi za koju su uvedene i da nisu u suprotnosti s pravima iz Konvencije izvan opsega koji je apsolutno neophodan u kontekstu vanredne situacije.
Godine 2020., usred pandemije Covida-19, AIRE centar i organizacija Civil Rights Defenders objavili su vodič o Covidu-19 i ljudskim pravima, u kojem su analizirali prava iz Konvencije koja će najvjerovatnije biti pogođena pandemijom, kao i odgovorima vlasti u cilju suzbijanja pandemije.
– Dok se države širom Evrope i dalje suočavaju s novim izazovima i vanrednim situacijama, uključujući rat u Ukrajini i klimatsku i energetsku krizu, ključno je razumjeti sva ta pitanja kako bi se ubuduće zaštitila ljudska prava u takvim turbulentnim i nepredvidivim vremenima.
Načela zakonitosti i proporcionalnosti i zaštita ljudskih prava mogu i trebaju biti u središtu svakog hitnog odgovora. U situacijama u kojima bi zakonodavni nadzor mogao biti ograničen, imperativ je da sudovi i ombudsmeni nastave s radom i vrše nadzor nad hitnim merama.
To može zahtijevati određeni nivo kreativnosti i fleksibilnosti. Međutim, pandemija Covida-19 je dokazala da je to moguće i dala je ključne pouke o tome kako ubuduće obezbijediti djelotvorno funkcionisanje pravosuđa u okolnostima vanredne situacije – zaključio je direktor Civil Rights Defenders za Evropu i MENA regiju Goran Miletić – saopćili su organizatori.