Trećom opasnošću smatra se gubitak privatnosti.
Posljednjih su dana brojni korisnici besplatnih telefonskih aplikacija za komunikaciju Vibera i WhatsAppa dobili video s izmišljenim, računalno generiranim rečenicama mostarskog gradonačelnika Marija Kordića u kojima se “obračunava” sa svojom strankom, njenim predsjednikom, čelnikom Gradskog odbora…, piše Večernji list BiH.
Tehnički upućenima nije dugo trebalo kako bi shvatili da se radi o korištenju umjetne inteligencije, no nije posve sigurno da su svi uspjeli razumjeti kako se radi o novim tehnologijama koje s razvojem u budućnosti mogu opasno utjecati kako na izbornu kampanju tako i na same izbore.
Što je u poređenju s navodnim krađama na biralištima u Bosni i Hercegovini mnogo veća opasnost. Kako god, iako je na kraju “utvrđeno” kako se radilo o “šali”, ovaj je uradak ipak nanio izvjesnu štetu Kordiću, kojega se dulje vrijeme spominje kao nositelja liste na predstojećim izborima najveće hrvatske stranke u Gradskome vijeću Mostara.
To pokazuje, i ne samo u Mostaru kao gradu opterećenom raznim unutarnjim problemima i prošlošću, kako postoji velika opasnost od zloupotreba umjetne inteligencije i manipulacija. Može se samo pretpostaviti s kakvim bi se objavama ili porukama ljudi mogli suočiti u skorom vremenu. Napose u vremenu kampanje za izbore koji će se ove godine održati u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, za Europski parlament ili pak za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Vjerovatno će utjecaj umjetne inteligencije, ali i primitivnije aplikacije, napraviti manje štete u BiH nego što bi u ostatku svijeta. Zbog toga brojni umovi današnjice, ali i velike države upozoravaju na velike rizike koje sa sobom nosi umjetna inteligencija, koja može biti izvanredna pomoć, ali i generirati fatalan ishod. Prva opasnost je šira društvena manipulacija, što se već događa na društvenim medijima koji na temelju web-stranica koje pregledavamo stvaraju autonomne algoritme koji su vrlo učinkoviti u ciljanom marketingu. Znaju tko smo, što volimo i iznimno su vješti u pogađanju toga što mislimo.
Strah od toga što umjetna inteligencija može i kako je sposobna manipulirati našim ponašanjem pokazuju primjeri od kojih je najrecentniji onaj s Ferdinandom Marcosom mlađim koji je, koristeći vojsku trolova na društvenoj mreži TikTok, pridobio glasove mlađih Filipinaca na izborima prošle godine. Moguće je i da se kompanija Cambridge Analytica 2016. godine okoristila privatnim podacima 50 milijuna korisnika Facebooka kako bi utjecala na ishod predsjedničkih izbora u Americi, na kojima je pobijedio Donald Trump, te referenduma o Brexitu.
Zbog umjetne inteligencije mnogi bi mogli ostati bez posla, a ta stvarnost mogla bi biti bliža nego što mnogi misle. To se ne odnosi samo na najteže poslove nego i na one koji ispunjavaju smislom ljudske živote. Štoviše, umjetna inteligencija više prijeti poslovima “bijelih ovratnika” nego fizičkim radnicima. Ona se već obilno upotrebljava u marketingu, proizvodnji i zdravstvu. Trećom opasnošću smatra se gubitak privatnosti.