Umjesto da iz BiH samo sa ličnom kartom možemo putovati u sve zemlje Zapadnog Balkana, što je i predviđeno Berlinskim procesom, ratifikacija je na čekanju u bh. institucijama. Implementacija bi značila i veću mobilnost mladih, olakšano putovanje i zapošljavanje. Trenutno su tu samo barijere.
“Kada smo organizovali jedan karavan mladih nije bilo moguće da 30 mladih iz različitih zemalja zajedno prođe kroz svih šest zemalja Balkana i morali su se odvajati. Neko da ide preko granice Crne Gore, neko preko Srbije i nisu mogli zajedno putovati… to im je bio lični dokaz šta znači nemobilnost i nemogućnost na Balkanu”, pojašnjava nam predsjenik Munja – Inkubatora društvenih inovacija, Jan Zlatan Kulenović.
Otežavanje, a ne olakšavanje – kao da je put pojedinih političara, kažu ljudi sa Kosova. Kada bi se sporazum implementirao to bi značio i veći broj turista, ali i spajanje pokidanih familijarnih veza zbog viznog režima.
“Trebaju objasniti kako 16 miliona građana želi taj sporazum i u fazi je implementacije, a ovdje se spominje vitalni nacionalni interes”, naglasio je direktor za istraživanja instituta CDI, Ardian Hackaj.
“Nema veze sa tim kakva je struktura vlasti, nego da li je Milorad Dodik u vlasti. On primjenjuje taktiku zadržavanja svih najznačajnijih političkih odluka na EU putu kao taoca i koristi ih kao polugu u pregovaranju”, stava je direktor Centra za politike i upravljanje, Adis Muhović.
Zbog toga Berlinski proces prolazi kroz bosanski lavirint teškog usvajanja ranije potpisanog i dogovorenog, piše N1.
“Sve zemlje su završile proces ratifikacije i položile instrument ratifikacije, osim BiH. BiH je jedina BiH država koja taj posao u regionu nije završila. Ja ću na sastanku, a i sada, pozvati institucije da iskoriste mjesece dana do Samita i završe taj posao”, apeluje Amer Kapetanović iz Vijeća za regionalnu saradnju.