Govorilo se o žarišnim tačkama na Zapadnom Balkanu, uključujući i BiH.
Brisani prostor
Momentalna previranja na Balkanu, tačnije, u Srbiji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, mogu se uporediti sa uzburkanom situacijom na Balkanu 90-tih koja je vodila raspadu Jugoslavije.
Zemlje regiona su i dalje međusobno povezane, te se i nestabilnost lako preljeva iz jedne zemlje u drugu.
Uz to, u svjetlu šire geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, jačanja ekstremno desničarskih struja u Evropi – a sve to onda u kombinaciji sa tendencijama izolacionizma, takvo stanje ostavlja brisani prostor za ruski utjecaj, bio je jedan od zaključaka grupe istaknutih panelista.
– Posebno ćemo se danas osvrnuti na krizu u BiH, koja je, kako ja vjerujem, izvorno otpočela pod pokroviteljstvom vanjske politike Sjedinjenih Država putem pisma koje je državni sekretar Blinken poslao u martu 2021. kolektivnom Predsjedništvu BiH, u kojem je pozvao na izbornu reformu.
Ta izborna promjena se promovisala po nalogu hrvatske desničarske partije HDZ u BiH.
Ovo je kuliminiralo kada se visoki predstavnik Christian Schmidt, ne samo konsultovao s hrvatskom vladom, nego i primijenio bonske ovlasti kako bi nametnuo izmjene Izbornog zakona tokom samog prebrojavanja glasova 2. oktobra.
Opisati taj potez šokantnom predstavom oholosti i neliberalnosti, je preblago – rekla je domaćin događaja, profesorica međunarodnih odnosa na Harriman Institute Tanya Domi.
Glas Amerike je zatražio komentar američkog State Departmenta, koji je u redakciju ovog medija stigao putem Ureda za medije Američke ambasade u Sarajevu.
“Dugotrajna politička kriza u BiH odgovornost je političkih lidera te zemlje, a ne Sjedinjenih Država, a posebno ne jednog pisma državnog sekretara.
Bez strateškog rješenja
U pismu se podsjećaju lideri BiH da je izborna reforma nužnost kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH, i kako bi se ojačao izborni integritet u BiH u skladu sa preporukama OSCE-a.
Sjedinjene Države i EU su pomogle u održavanju razgovora kako bi podstakle političke stranke da dođu do neophodnog kompromisa kako bi se konačno postigli rečeni ciljevi – koji su ključni za euroatlantsko pridruženje kao i za vladavinu prava.
No, strane se nisu uspjele dogovoriti. Navodi kako su ti razgovori za cilj imali ispuniti težnje samo jedne političke stranke su apsolutno netačni”, piše u odgovoru State Departmenta.
U dodatnoj molbi Glasa Amerike profesorici Domi da pojasni navode, ona je rekla, između ostalog, da američka vanjska politika od slanja pisma u martu 2021. do danas nije odgovorila na bh. krizu s konkretnim strateškim rješenjem, dodajući kako je američki pristup reformi Izbornog zakona praktički unaprijedio etničke napetosti, a u ovom posljednjem slučaju tokom izbora, i otišao na ruku jednoj politčkoj partiji.
Reuf Bajrović iz Evropske alijanse smatra da je “momentalna kriza u Bosni i Hercegovini implementirana iz Zagreba, Washingtona i Londona”, i smatra je najvećom krizom od 1992. godine, dodajući da je to i “najveća kriza kredibilnosti Sjedinjenih Država kod naroda u BiH od rata do danas.
Bajrović dodaje da nije prekasno da se to popravi, ako bude volje.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže da je trenutka politika Washingtona u odnosu, ne samo na BiH, nego cijeli Zapadni Balkan, pacifikacija, to jest nastojanje da Balkan jednostavno ne bude problem, dodajući da će najveću korist od trenutnog procesa imati oligarsi na Balkanu, prvenstveno Milorad Dodik, ali i svi ostali.
– Trenutni potezi međunarodne zajednice vode na zaključak da su Washington i svi ostali odustali od integrisane BiH – kaže Bassuener.
Dodaje “da smatraju da Balkan u suštini počiva na plemenskim osnovama i jedino što se može učiniti jeste ostvariti pojedine dogovore s potencijalnim ratnim vođama”.
Najveću korist od ovoga, upozorava Bassuener, ima Rusija.