Ankara nije dala saglasnost na višedecenijski plan tokom prošlosedmičnog sastanka ambasadora 32 članice NATO-a, iako je ranije ovog mjeseca postignut načelni kompromis.
Turska, prema riječima diplomata, insistira da 21 projekat na njenoj teritoriji bude ubrzano finansiran, s obzirom na to da će najveći dio sredstava biti raspoređen tokom prvih pet godina realizacije programa, piše Politico.
Članice NATO-a trenutno pokušavaju finalizirati sporazum kojim bi postojeća mreža vojnih naftovoda iz vremena Hladnog rata, duga oko 10.000 kilometara, bila modernizirana i proširena iz zapadne Evrope prema novijim članicama Alijanse na istoku i sjeveru kontinenta.
Projekt je dio širih priprema NATO-a za mogući sukob s Rusijom i trebao bi osigurati pouzdanije snabdijevanje savezničkih snaga gorivom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte početkom mjeseca je, tokom samita lidera Alijanse u Ankari, najavio da je dogovor blizu finalizacije.
– Saveznici poduzimaju historijski korak kako bi unaprijedili NATO-ov lanac snabdijevanja gorivom i osigurali da naše snage imaju potrebne energente. Investicija od 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu za skladištenje i distribuciju goriva – kazao je tada Rutte.
Jedan od diplomata ocijenio je da Turska želi ubrzati vlastite projekte nauštrb tehnički spremnijih planova drugih saveznica.
Članice NATO-a ranije su se sporile zbog visokih troškova projekta, koji diplomate opisuju kao najskuplji zajednički finansirani program u historiji Alijanse.
Tursko protivljenje moglo bi odgoditi konačan dogovor do septembra, kada će se ambasadori NATO-a ponovo sastati nakon ljetne pauze.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.