Na američkim “crnim listama” nalazi se oko hiljadu osoba, kompanija i organizacija iz Bosne i Hercegovine i regije, a među njima su, od osuđenika za ratne zločine pa do političara. Posljednji su sankcionirani u srijedu, i to tri visoka dužnosnika RS. Analitičari kažu kako je ovo sada u potpunoj suprotnosti sa onim što nam stiže iz EU.
U posljednjih nekoliko godina, SAD je uveo sankcije većini rukovodstva RS na čelu sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, zbog, kako se navodi, antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti. Troje bliskih saradnika Milorada Dodika sankcionisani su zbog pomaganja u organizaciji Dana RS 9. januara: i to generalni sekretar i savjetnik Dodika Jelena Pajić Baštinac i Branislav Okuka, te predsjedavajuća Vijeća naroda Srebrenka Golić.
“Sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalaze u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD blokirana je i mora biti prijavljena kancelariji za kontrolu imovine stranaca”, navela je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD (OFAC).
Reakcije sankcionisanih odmah su stigle, ali nije izostala ni reakcija drugih iz vladajuće koalicije.
“Svakim danom se povećava broj sankcionisanih osoba u RS i očigledno sam sad dio i ja te velike porodice i mene ove sankcije apsolutno ne pogađaju”, izjavila je predsjedavajuća Vijeća naroda RS Srebrenka Golić.
“Ovdje se radi o ogromnom aparatu koji se iživljava na ljudima koji nisu učinili nijedan prekršaj niti su osuđivani, svi postupci su im se pred sudovima raspali, ostao je još jedino postupak protiv Milorada Dodika i ovdje se radi o utjerivanju političke volje”, smatra predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
S obzirom na to da ove sankcije do sada nisu imale posljedice u smislu reakcije domaćeg pravosuđa, postavlja se pitanje kakve su im onda stvarne posljedice.
“Ja ne vidim da bilo kakva crna lista pretjerano ima učinka na okolnosti u BiH, jer vidimo da je i određena ekipa iz Banjaluke i Sarajeva na crnoj listi, pa i politički subjekti iz reda hrvatskog naroda, a itekako dobro sarađuju u Sarajevu kad su njihovi interesi u pitanju”, stava je predsjednik HRS-a Slaven Raguž.
Politički analitičari simptomatičnim vide trenutak uvođenja ovih sankcija, i to dok se čeka otvaranje pregovora EU sa BiH, jer nose potpuno drugačije sadržaje.
“Ono što je zanimljivo je taj raskorak koji se dešava na relaciji ocjene iz EU da je BiH napravila impresivne rezultate, na drugoj strani vidimo i izvještaje iz SAD-a koji dolaze, a koji ukazuju na nove potencijalne opasnosti i scenarije koji čak ne isključuju i neku vrstu oružanih sukoba”, navodi politička analitičarka Tanja Topić.
SAD i Velika Britanija su proteklih godina sankcionisali veliki broj osoba iz BiH i po najavama, lista sankcionisanih osoba će se proširiti u narednom periodu. Iako sankcionisana lica, kako kažu analitičari, pokazuju da ignorišu sankcije, u problemu će se naći ukoliko dođe do sankcija prema domaćim bankama, piše BHRT.