BiH

TK dodjeljuje stipendije za školovanje učenika, pripadnika nacionalnih manjina

Značaj obrazovanja u borbi protiv socijalne isključenosti i diskriminacije trebalo bi da bude imperativ za nadležne u našoj zemlji.

FOTO: BHRT
FOTO: BHRT

Stoga, raduje inicijativa iz Tuzlanskog kantona u okviru koje su potpisani ugovori za stipendiranje 35 učenika srednjih škola romske nacionalnosti i ostalih nacionalnih manjina. Za ove namjene se iz kantonalnog budžeta već drugu godinu izdvajaju sredstva, što je važan korak za sistemsko rješavanje problema.

Armin nakon srednje škole planira i studirati, poput Stefana. Stipendija u ukupnom iznosu od hiljadu konvertibilnih maraka će im lakšati školovanje.

“Da obezbijedim prevoz, užinu za školu i tako. Za sebe neke stvari”, kaže nam učenik Armin Osmanović. Šta ćeš nakon srednje škole? – Mislio sam pola posao i da studiram. – Da radiš i studiraš? – Da. Ovdje bih ostao”, odgovara Stefan Jalovij.

“Ovo je jedna podrška ovim učenicima da mogu nastaviti obrazovanje i da mogu doprinijeti svojim talentom i radom bh. društvu”, navodi ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović.

“Moram apelirati svim institucijama u Bosni i Hercegovini da uzmu primjer dobre prakse našeg Tuzlanskog kantona”, kaže i potpredsjednik Internacionalne romske unije 1971 Mehmed Mujić.

Erna Ferhatović i Esmira Beganović maštaju o pokretanju vlastitog biznisa. Erna pohađa prvi razred frizerske škole, a Esmira je maturantica, koja je od početka školovanja imala i podršku Udruženja “Euro Rom”.

“Značilo mi je jako dosta i za knjige i sva sredstva. Moji planovi dalje su da odradim pripravnički u salonu, dobila sam ponudu. Ako se pokažem, ostaću”, navodi Esmira.

Njena drugarica Erna dodaje: “Mislim da radim dok ne skupim pare, pa bih voljela svoj privatni salon otvoriti.”

U Tuzlanskom kantonu se u školskim klupama nalazi 560 učenika iz romske populacije, ovaj kanton prednjači u odnosu na ostale kantone. Smanjena je stopa napuštanja srednjih škola u našoj zemlji, prosjek ocjena učenika je povećan, ali ovi pozitivni pomaci nisu doveli do cilja. Još uvijek više od 95 posto Roma teško dolazi do zaposlenja, u javnim institucijama ih nema, i u 21. vijeku suočavaju se sa predrasudama.

“Pokušavamo da Romi ostanu u Bosni i Hercegovini, da se integrišu, da budu ravnopravni članovi ovog društva”, navodi Nedžad Jusić, projekt menadžer u Udruženju “Euro Rom” Tuzla.

Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine stalno podsjeća i na obavezu organizovanja nastave na romskom jeziku u bh. školama. U Tuzlanskom kantonu su pokrenute aktivnosti, ali proces traje godinama.

“Nadamo se da će od sljedeće školske godine u Tuzlanskom kantonu romski jezik biti uvršten u redovnu nastavu kao fakultativni predmet i da će romska djeca, a i svi drugi koji žele, imati priliku da se na jedan edukativan i tradicionalan način upoznaju s romskim jezikom”, kaže Samir Arnaut, službenik za ljudska prava Misije OSCE-a u BiH.

Procesi obrazovanja i zapošljavanja Roma dio su evropske Dekade, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina. Iz udruženja navode da samo obrazovani Romi mogu mijenjati stanje, poručujući: „Dajte nam priliku, pokazat ćemo šta možemo”, piše BHRT