Internet je istovremeno odličan i užasan u širenju informacija i zajednice. S jedne strane, može pružiti pristup mnogim ljudima i perspektivama koje nisu dostupne u svakodnevnom životu osobe, a s druge strane može biti prepun dezinformacija i osoba koje uzrokuju više štete nego koristi. Novo istraživanje Guardiana otkriva koliko ove dvije strane mogu biti isprepletene.
Guardian je utvrdio da 52 od 100 klipova označenih tagovima #mentalhealthtips sadrže barem neke dezinformacije, tvrdi tim stručnjaka za mentalno zdravlje. Ovi klipovi govore o stanjima i iskustvima kao što su anksioznost, depresija, bipolarni poremećaj, trauma, neurodivergencije i drugo.
“TikTok širi dezinformacije sugerišući da postoje tajni univerzalni savjeti i istine, koje zapravo mogu učiniti da se gledaoc osjeća još gore, kada ovi savjeti zapravo ne pomognu”, izjavila je Amber Johnston, psihologinja s akreditacijom Britanskog psihološkog društva, koja je za Guardian pregledala klipove u traumi.
Stručnjaci su identificirali četiri glavne teme unutar obmanjujućih i netačnih informacija. Prvo, patologiziranje normalnih emocija se pojavilo u klipovima koje su opisivali svakodnevne osjećaje poput umora i osjećaja anksioznosti zbog promjena, kao jasne pokazatelje specifičnih poremećaja mentalnog zdravlja. Činilo se da impliciraju da doživljavanje bilo kakvih simptoma poremećaja mentalnog zdravlja znači da osoba koja gleda živi s tim.
Tu je i zloupotreba terapeutskog jezika, bilo kroz netačan opis poremećaja mentalnog zdravlja ili korištenje riječi poput zlostavljanja, kako bi se objasnile određene radnje, bez konteksta ili nijansi. Treća kategorija je bila najčešća, a to su nedokazani tretmani i lažne tvrdnje. Ovi klipovi uključuju tvrdnje da određena metoda može izliječiti traumu za samo jedan sat, da konzumiranje određenih stvari uzrokuje depresiju te da će proizvedeni suplementi ublažiti anksioznost.
Posljednja identificirana tema bili su anegdotski dokazi. Klipovi u ovom području uključivali su preporuke za bolničko liječenje isključivo na temelju vlastitih iskustava autora. U jednom od njih je osoba u bolničkoj odjeći, koja tvrdi da je na psihijatrijskom odjelu jer je bila previše iskrena prema svom terapeutu.
Dezinformacije su ogroman problem na društvenim mrežama, a mnoge kompanije čine malo ili ništa povodom toga. Meta je u aprilu u SAD-u uklonila svoj program provjere činjenica te se umjesto toga odlučila za bilježke zajednice, koje omogućavaju crowdsourcing odgovora na objave.
TikTok je tokom godina više puta tvrdio da uklanja “problematični sadržaj” i netačne klipove. U izjavi za Guardian, glasnogovornik TikToka je rekao da je ova aplikacija mjesto gdje ljudi mogu dijeliti svoja iskustva s mentalnim zdravljem te dobiti podršku.
“Postoje jasna ograničenja u metodologiji ove studije, koja se protivi ovom slobodnom izražavanju i sugeriše da ljudima ne treba biti dozvoljeno da dijele vlastite priče”, rekao je on.
Glasnogovornik je dodao da TikTok sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Državnim zavodom za zdravstvo u Velikoj Britaniji kako bi pružio tačne informacije. Još jednom je istakao da aplikacija uklanja 98 posto “štetnih dezinformacija prije nego što ih korisnici i prijave”.