Kolumne

Terorizam

Kada se desi događaj kao što se desio u Bosanskoj Krupi ne može a da ne izazove osjećaj nesigurnosti i da se pitamo ko je od nas upošte i gdje siguran.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/  RTV USK/ KOLAŽ
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/ RTV USK/ KOLAŽ

Međutim cilj terorizam i jeste da upotrebom ili pretnjom nasiljem postignu političke, verske, ili ideološke ciljeve kroz zastrašivanje. Terorističke organizacije koriste različite taktike, uključujući oružane napade, bombaške napade i otmice, kako bi izazvale strah a time i ostvarile svoj uticaj na jedno društvo i zajednicu.

Zato je neophodno da svako društvo bude svjesno postojanja ovakvih vrsta organizacija kao i ozbiljnih prijetnji koje pretstavljaju. Najvažnija taktika svake terorističke organizacije jeste vrbovanje novih članova, a koje će iskoristiti za postizanje zacrtanih ciljeva.

Neki članovi naše zajednice su posebno ranjivi za ovakvu vrstu aktivnosti i prvi korak ka njihovoj zaštiti jeste da se educiramo a kako bi i kao pojedinci preuzeli odgovornost i pomogli u stvaranju sigurnijeg i zdravijeg društva.

Karakteristike osoba podložnih vrbovanju u terorističke aktivnosti

Neka istraživanja iz psihologije i bezbjednosnih studija pokazuju da su određene osobe podložnije vrbovanju zbog socijalnih, psiholoških i situacionih faktora. Najčešće rizične grupe uključuju:

• Osobe koje doživljavaju socijalnu izolaciju: Ljudi koji se osećaju isključeno ili marginalizovano u društvu mogu biti podložniji uticaju ekstremističkih grupa koje nude osećaj pripadnosti.• Emocionalno ranjivi pojedinci: Osobe koje su pretrpjele traumu, gubitak ili imaju nestabilne porodične odnose često traže svrhu i utjehu, što ih može učiniti lakšom metom za radikalizaciju.• Oni sa niskim socio-ekonomskim statusom: Socijalne nejednakosti i nedostatak ekonomske perspektive mogu ih učiniti otvorenijim za radikalne ideje koje obećavaju bolje životne uslove ili status.• Djeca

Zašto su djeca podložna vrbovanju?

Djeca su posebno ranjiva grupa za vrbovanje u terorističke aktivnosti zbog više faktora: Psihološki i razvojni faktori: Adolescencija je period u kojem se mladi bore sa pitanjima identiteta, pripadnosti i svrhe. U ovom razdoblju, mozak je još uvek u fazi razvoja, posebno u delovima koji se tiču donošenja odluka, kontrole impulsa i procene rizika. Zbog toga su maloljetnici skloniji riziku i imaju veću potrebu za potvrđivanjem od strane vršnjaka ili autoriteta. Porodični i socijalni problemi: Djeca koji potiču iz disfunkcionalnih porodica ili koji doživljavaju nasilje, zlostavljanje ili zanemarivanje često traže izlaz iz svojih problema. Terorističke grupe mogu iskoristiti ovu ranjivost, nudeći im osjećaj pripadnosti, svrhe ili zaštite. Uticaj vršnjaka i društvenih mreža: Mlade osobe su sklone uticaju vršnjaka i aktivno koriste društvene mreže, gde se često susreću s ekstremističkim sadržajem. Terorističke grupe koriste ove platforme za širenje propagande i pridobijanje simpatizera, često maskirajući svoje stvarne namjere privlačnim idejama o pravdi, osveti ili heroizmu. Nedostatak kritičkog mišljenja i iskustva: Mladi, zbog nedostatka životnog iskustva i vještina kritičkog mišljenja, mogu biti lakše manipulisani. Oni mogu prihvatiti radikalne ideje bez dovoljno razumijevanja posljedica ili alternativa, posebno kada su te ideje predstavljene kao dio „veće borbe“ ili „višeg cilja“. Prisutnost u konfliktima ili ratnim zonama: Djeca koji žive u područjima pogođenim sukobima često su izloženi nasilju od rane dobi. U takvim uslovima, terorističke grupe mogu ponuditi mladima utočište, hranu, obrazovanje ili čak osvetu za gubitak bliskih osoba.

Situacije i druga obilježja koja povećavaju rizik vrbovanja djece

• Sukobi i politička nestabilnost: U područjima gde su sukobi česti ili postoji politička nestabilnost, mladi su više izloženi nasilnim ideologijama.• Radikalizacija u zatvorima ili popravnim ustanovama: Mladi koji se nalaze u ovim ustanovama često dolaze u kontakt s radikalnim grupama, što povećava rizik vrbovanja.• Religijski ili etnički sukobi: Grupi koja se oseća ugroženom ili diskriminisanom, terorističke grupe mogu ponuditi „odbranu“ ili „pravdu“, što olakšava radikalizaciju.

Razumijevanje svih faktora i same dinamike i načina djelovanja terorističkih organizacija je važan i može pomoći stručnjacima u prepoznavanju rizičnih pojedinaca.

Pored sigurnosnih represivnih mjera jako je važno i raditi na razvoju preventivnih programa usmjerenih na zaštitu rizičnih pojedinaca, a posebno djece, od radikalizacije i vrbovanja u terorističke aktivnosti, a kroz različite strategije usmjerene na psihoedukaciju djece i roditelja, kroz škole roditeljstva, besplatne aktivnostima za djecu gdje bi mogla pronaći pozitivne uzore i imati osjećaj pripadnosti, podršku obrazovnom sektoru u jačanju svojim kapaciteta i mogućnosti da se pored nastavnog plana i programa aktivno se bave i svim drugim razvojnim potrebama djece.