Čini se da ove naše predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini malo šta može uzdrmati da se pokrenu u smijeru konkretnog djelovanja za razvoj države.
Biće da su im oslabljeni osjeti na političko-ekonomski rast i razvoj, jer je su nam pokazali da im čak ni demagogija ne ide dobro.
“Imaju podaci koji pokazuju da političari, posebno u ovim turbulentnim vremenima ne upotrebljavaju u svojim govorima više od 400 riječi, to je manje riječi nego što upotrebljavaju Aboridžini u Australiji ili crnačka plemena u Africi i oni hoće sa ovim da objasne šta nam je sadašnjost, šta nam je budućnost i kako će nam biti bolje!? Sa 400 riječi, to nije moguće i zato njih, ove naše političare i ne treba slušati“, kazao je ranije za Bosnainfo prof. dr. Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost.
I ova 2024. godina kako došla, tako i prolazi, u kontroliranom političkom haosu sa upaljenom iskrom moguće secesije.
Ponovo su naši lideri propustili šanse za trajnu stabilizaciju političkih i društvenih odnosa, iako je vladajuća koalicija na početku obećavala ubrzane reforme i približavanje članstvu u EU.
Početak godine bio je obećavajući: Stranke koje su dobile većinsko povjerenje birača na općim izborima 2022. konsolidirale su vlast i definirale reforme i zakone koje će usvojiti kako bi BiH nadoknadila zaostajanje iz proteklih desetak godina i tako uvjeriti tijela Europske unije da joj omoguće otvaranje pristupnih pregovora. Ali, ne, zaostajemo u svemu za regionom.
“Zaista zaostajemo, ono što su institucije Evropske unije učinile u posljednjih dvije ili tri godine je dodatno pomoglo Bosni i Hercegovini da izađe iz zastoja i da uspješno nastavi proces integracija u EU. Radi se o dvije važne strateške odluke koje su donijele institucije EU, to je bilo 2023. godine, to je da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU.
Problem se javlja u tome što naše domaće političke elite, aktuelna parlamentarna većina i opozicione stranke i organizacije civilnog društva nedovoljno ulažu napora da se ubrza proces integracije u EU, jer ubrzanje integracije BiH u EU prevenira sve negativne tendencije uključujući i tendenciju zagovaranja secesije Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Radi se o tome, da početak pregovora koji će uslijediti u otvorenim poglavljima BiH kao država preuzimat će evropsku-pravnu stečevinu u svoje zakone i time će stvarati osnovu da BiH postane pravna država i ekonomski prosperitetna država”, kazao je ugledni profesor Mirko Pejanović za Bosnainfo.
U zemlji koja je i dalje duboko podijeljena vidljivim, administrativnim i nevidljivim, etničkim granicama njeni stanovnici i dalje imaju potpuno suprotstavljene vizije budućnosti, no uvjerljiva većina ipak želi da BiH postane dijelom europskih integracija.
Prema istraživanjima provedenim tokom 2024. više od 71 posto građana BiH na potencijalnom bi referendumu glasalo za priključenje EU, iako ta potpora varira u entitetima pa je tako u Federaciji BiH za članstvo više od 83 posto građana, a u Republici Srpskoj njih nešto više od 48 posto.
No dok većina nas želi biti dio evropskih integracija, naše vladajuće elite svojim ponašanjem pokazuju da im to nije bitno. Ono što jeste svima bitno je novac, ali na način da se konstantno zadužuju. Očigledno nisu svjesni da članstvo u EU otvara pristup ogromnim finansijskim sredstvima kojima se, u cijelosti, poboljšava stanje u državi i otvaraju nove perspektive za budućnost.
Nažalost, Reformska agenda koja je potrebna za dobivanje novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Europske unije još uvijek nije usvojena, zbog čega je BiH, izgubila 70 miliona eura iz ove inicijative iz Bruxellesa. Riječ je o sredstvima kojima bi se potaknula provedba strukturnih reformi i modernizacija infrastructure.
Umjesto da se elite dogovore, mi imamo zaduženja na svim stranama, a ono miliona i što imaju na računima i još nisu potrošili, ne znaju kako da raspodijele, čak se nisu ni ustručavali da o tome javno govore.
Od početka godine Vlada Federacije zadužila se 820 miliona maraka. Od toga 360 miliona kratkoročno, te je najavljeno da će ovaj novac biti vraćen do kraja godine. I tu svakako nije kraj. Opozicija, očekivano, negoduje. Vlast sve pravda planom one – prethodne vlade. Do njih, kažu, nije.
Premijer Nermin Nikšić izjavio je nedavno da sadašnji saziv Vlade Federacije BiH smanjio javni dug ovog entiteta u odnosu na bruto društveni proizvod za oko pet posto. Tvrdi da je javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH iznosio 24,9 posto BDP-a. Danas iznosi 19,96 posto, gotovo pet posto manje. To je dakle dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto – poručio je premijer Nikšić. Govoriti o postotcima narodu ništa ne znači, kad svi znamo da nam je dug više od dvije milijarde.
Naglasio je da sa tim zaduženjem ne spadamo u red prezaduženih zemalja, već da smo bliže srednje zaduženim zamljama. Prema podacima Federalnog ministarstva finansija ukupan dug Federacije BiH na dan 30.9.2024. godine iznosio je 2,28 milijardi KM. Vlada FBiH zaduživanjem dovodi u pitanje ekonomsku stabilnost!
I osim dugovanja i besmislenog zaduživanja za koja niko ne zna u koje sve svrhe se troši, (osim za nove automobile), nadležni nisu adekvatno odgovorili nijednom izazovu u 2024. godini.
U nastavku izdvajamo šta nam je Vlada Federacije (ne)omogućila u ovoj godini:
POSKUPLJENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE: Iako je premijer Nermin Nikšić na samom početku Nove godine obećavao da do poskupljenja struje neće doći, ipak nije održao obećanje.
“Elektroprivreda BiH” je od 1. avgusta povećala cijene električne energije u domaćinstvima za 10,04 posto, dok je za kategoriju ostala potrošnja cijena porasla za 7,29 posto. Elektroprivreda BiH se osvrnula na navode o poskupljenju električne energije sa porukom da poskupljenje nije rezultat gubitka u poslovanju, već redovnog usklađivanja cijena u skladu s proizvodnim troškovima.
MINIMALNA PLAĆA NIJE 1.000 KM: Usvajanje Zakona o povećanju minimalne plaće iz 2023. prebačeno je u 2024. godinu i opet nije regulisano. Samim tim i Zakon o fiskalizaciji, je na čekanju. Očito je da ni 2024. godina, nije bila dovoljna za usvajanje ključnih rješenja.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i ekonomski stručnjak Admir Čavalić oštro je kritikovao poteze Vlade Federacije BiH, optužujući je da svojim odlukama narušava poslovno okruženje za 2025. godinu. Posebno se osvrnuo na problem “povjerljive” uredbe koju Vlada FBiH priprema, a koja, prema njegovim riječima, već sada stvara ozbiljne poteškoće za javni i privatni sektor.
ZABRANA PUŠENJA U FEDERACIJI, NE I U RS: Vlada Federacije u 2024. donijela je odluku striktne zabrana pušenja u javnim objektima kao i restoranima i kafićima, no ta mjera se provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće. Ova mjera izazvala je burne reakcije, jer način primjena nije adekvatan za sve.
ZABRANA RADA NEDJELJOM: Zabrana rada nedjeljom također je usvojena u ovoj godini, no izazvala je brojne rasprave. Kao i svako pitanje, tako i ovo nije usvojeno na području cijele države. Vlada Federacije BiH udovoljila je zahtjevu Grada Orašja i dopustila trgovinama na području Orašja da rade nedjeljom, dok za druge gradove to nije slučaj.
POPLAVE POKAZALE NESPOSOBNOST SISTEMA: Početkom oktobra BiH je bila suočena s prirodnom katastrofom – bujične poplave pogodile su dijelove Hercegovine i središnje Bosne pri čemu je poginulo 27 osoba i srušeno na stotine građevina, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na više od 100 miliona eura.
Vlada Federacije nije odgovorila adekvatno, pokazali su svu nesposobnost sistema. Pozivali su se više puta na odgovornost, da bi njihov odgovor bio sramotno mali, sačekalo se na donacije, pomoć turske kompanije i samu akciju naroda i volontera.
Poplave koje su pogodile Donju Jablanicu pokrenule su početkom oktobra klizište i iza sebe ostavile 19 žrtava. Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. Kantonalno tužilaštvo otvorilo je istragu koja bi trebala utvrditi odgovornost za kamenolom koji je dvadesetak godina radio 500 metara od kuća u Donjoj Jablanici.
POVEĆANJE PLATA MINISTRIMA: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VMBiH), na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je odluku o visini osnovice za obračun plaće za 2025. godinu koja će iznositi 631,50 KM u odnosu na 600 KM iz 2024. godine. Dakle, gospoda su u moru neriješenih problema, zakona koji su od značaja za evropski put odlučila da se istim ne bave, već da sami sebe nagrade za nerad.
JUŽNA INTEKONEKCIJA – KAMEN SPOTICANJA: Godina na izmaku, a još uvijek nisu rješena ključna pitanja za evropski put BiH. Iako je lider HDZ-a BiH optimistično najavljivao da će sve riješiti do kraja decembra, sad novi rok – polovina januara. Dragan Čović je podsjetio i da Zakon o Južnoj interkonekciji već godinu dana stoji i da je usaglašen, no spor se i dalje vodi oko firme koja će biti na čelu ovog plinovoda.
UPITNE ISPLATE: Vlada FBiH kasni s isplatom grantova, u pitanje bi mogla doći socijalna davanja. Vlada FBiH još nije izašla sa strategijom preraspodjele novca, na državnom računu su najmanje 22 miliona KM.
PENZIONERIMA JEDNOKRATNA POMOĆ: Vlada FBiH u novembru je donijela uredbu o isplati jednokratne pomoći penzionerima u Federaciji BiH u iznosu od po 50 KM i 100 KM. Ovaj potez naišao je na osudu, jer ovo nije rješenje problema niti adekvatna pomoć.
I ovo su samo neki od poteza naše Vlade Federacije o kojima se pričalo u ovoj godini. I kako se nadati da nam bude bolje u narednoj godini?
“Oni koji faktički trebaju da tako kažem, da se pobune i koji treba da dignu svoj glas i kažu ’više ne može ovako’, oni su već otišli. To je stravično koliko je ljudi napustilo našu zemlju, mladih, radno sposobnih ljudi koji su otišli zauvijek. Platili su kartu u jednom pravcu, da se nikad ne vrate. Ovo opet s druge strane olakšava političkim elitama, koji najradnije ne bi ništa mijenjali, olakšava im u onom smislu, jer ostaju one kategorije stanovništva koje oni drže pod kontrolom bilo budžetski, bilo na neki drugi lukretivan način, tako da nemamo bojim se ambijent, volio bih da nisam naravno upravu, ali bojim se da nemamo unutarnje snage da iniciramo neke procese. Ali, u nekoj povoljnoj situaciji to malo unutranje snage što imamo, sa nekim mogućim poticajem izvana je moguć iskorak”, kazao je za Bosnainfo prof. dr. Asim Mujkić.