Tako je pozitivna odluka Evropskog vijeća stigla iako bh. političari nisu uspjeli ispuniti sve uslove koji su znatno smanjeni u odnosu na ranije postavljenih 14 kriterija.
Za koji dan bliži nam se kraj 2024. godine, a kratkotrajni zamah, obilježen odlukom Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora između BiH i Europske unije nije rezultirao usvajanjem i implementacijom reformskih zakona, nego se nastavilo s opstrukcijama i obesmišljavanjem zakona.
Politička nestabilnost, nedostatak konsenzusa među političkim liderima i sporo provođenje reformi usporavaju proces EU integracije je nešto što građani najčešće mogu čuti zadnjih par godina.
Nešto ranije ove godine za Bosnainfo portal govorio je analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić koji je analizirao ideće korake naše zemlje ka članstvu, kao i to koliko je spremna naša zemlja za pregovore sa Evropom.
“Kada govorimo o pripremljenosti BiH za članstvo u EU, tu imamo dva načina koja moramo gledati. Jedan se odnosi na ono što Evropska komisija kaže u izvještaju o 33 poglavlja po kojima se u stvari i vode pregovori, a to su poglavlja koja se odnose na javne nabavke, vladavine prava, zaštite okoliša i kvaliete statistike…, na taj način Evropska komisija u svojim izvještajima ocjenjuje nivo pripremljenosti svake zemlje. Moram kazati da BiH u ovom djelu stoji jako loše zato što je od svih deset kandidatkinja najmanje pripremljena, pa čak i od Kosova koja nije ni oficijelno kandidat. Evropska komisija u martu nije htjela da ocjeni koji od koraka je završen, već je u sklopu onoga što je urađeno do sada navela šta je to što se očekuje od BiH. Nažalost ne možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom u našoj zemlji i svim onim što se trenutno događa u BiH”, kazao je Ćerimagić i upravo tako potvrdio ono što će se događati.
Šta sve BiH nije ispunila
BiH nije usvojila novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, čime nije ispunjen prioritet 6 iz Mišljenja Europske komisije, što predstavlja najvažniji korak za daljnje pregovore.
U nedavnom intervjuu za Srnu, šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca je kazo:”BiH još uvijek ima velike šanse da ide naprijed, ali neke inicijative trebaju biti poduzete. Potreban je novi zakon o VSTV-u i novi zakon o sudovima. Moram reći da postoji želja da se ovaj problem riješi.
Također, nije dogovoreno ko će biti pregovrač ispred BiH. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac zahtijevali da glavni pregovarač s EU mora biti Srbin iz Republike Srpske.
Zahtjev su objasnili time da je Hrvatica na čelu Vijeća ministara BiH, a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković po nacionalnosti Bošnjak te da “ne pristaju ni na kakve modifikacije”. Postojao je i prijedlog da BiH imenuje tri glavna pregovarača iz tri naroda koji će se rotirati na mjestu predsjedavajućeg, po uzoru na tročlano Predsjedništvo BiH.
Nakon sastanka koalicije u Banjoj Luci Dodik je potvrdio kako je dogovoreno da će glavni pregovarač s Europskom unijom biti neko iz reda srpskog naroda, međutim još ništa konkretno nije dogovoreno.
Još jedna loša vijest vezana za pregovore sa EU su zaključci sa nedavno održane sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS). Gdje se opet prijetilo političkim blokadama i stopiranju pregovora sa EU. Na što u zajedničkom saopćenju ambasade Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije, Delegacije EU u BiH odgovorile:
“Zaključci koje je usvojila NSRS predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku zemlje i kao takvi su antidaytonski te izravno podrivaju autoritet institucija vladavine prava na državnom nivou i put BiH ka evroatlantskim integracijama”, stoji u saopćenju.
Također mnogi stručnjaci i analitičari su mišljenja da bi rat u Ukrajini mogao ubrzati put BiH prema članstvu u EU i da našu priliku gledamo kroz trenutnu naklonjenost Evrope trenutnim dešavanjima.
Tog mišljenja je i načelnica Sektora u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Dubravka Kobaš Lučić, koja je u unedavnom intervjuu za medije kazala da BiH treba iskoristit politički trenutak, u odnosu na prije godinu ili dvije i da je ruska agresija na Ukrajinu potaknula EU da promisli svoju politiku proširenja i svoju vanjsku politiku na novi način te se dodatno otvori procesu proširenja, ali izgleda da naši političari nisu slušali ove savjeti i momenat koji se ukazao, jer kako se čini rat u Ukrajini bi mogao uskoro završiti.
Skandal bh. diplomatije
I zadnji kiks naše diplomatije i države je skandalozno otkazivanje samita lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije čiji je domaćin trebala biti Bosna i Hercegovina 4. i 5. decembra u Neumu.
Samit je otkazan, jer je pao tender za organizaciju ovog događaja i tek je to ‘povuklo’ za sobom brojna pitanja, a ovo je bila samo još jedna međunarodna sramota naše zemlje u nizu.
Zastupnici SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Kešo i Midhat Čaušević uputili su zahtjev za javno saslušanje predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića u vezi sa velikim diplomatskim skandalom zbog otkazivanja Samita lidera Zapadnog Balkana koji je trebao biti održan u Neumu, a Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prihvatila je zahtjev za javno saslušanje predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.Ovakav skandal je veliki korak unazad kada je u pitanju bh. diplomacija i sami pregovori sa EU.
Bilo kako bilo još jedna godina je na izmaku, a BiH tapka u mjestu sa starim problemima (političke nestabilnost, nedostatak konsenzusa među političkim liderima, sporo provođenje reformi, usporavaje procesa integracija…)
Nažalost građani BiH su ti koji najviše ispaštaju i dalje čekaju konkretne promjene koje bi poboljšale njihove svakodnevne živote, dok se proces pristupanja često percipira kao formalnost bez stvarnog napretka.
U periodu koji nam slijedi, pitanje je da li će vlast u BiH pokazati stvarnu posvećenost reformama i ispunjavanju preuzetih obaveza kako bi se osigurao kontinuiran napredak ka članstvu u EU ili će Brisel na kraju izgubiti strpljenje i dići ruke od nas.