Jedan od najekstremnijih oblika kršenja ljudskih prava, trgovina ljudima je evidentirana i u Bosni i Hercegovini.
Kantonalni sud u Zenici osudio je Mirsada Crnovića, Hasibu Šuvalić i Refika Dedića na ukupno 20 godina zatvora zbog krivičnog djela trgovine ljudima.
Četiri hrvatska para osumnjičena za trgovinu djecom u Zambiji puštena su da se brane sa slobode do suđenja, nakon što je nadležni sud ustvrdio da su regulisanjem privremenog boravka u zemlji ispunjeni uvjeti za puštanja iz pritvora, potvrđeno je Hini iz hrvatskih diplomatskih izvora.
Procjenjuje se da je opisanim radnjama protupravno prisvojio imovinsku korist u iznosu od najmanje 400.000 kuna.
Policija je, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti, došla do podataka koji ukazuju na sumnju da je osumnjičeni imao namjeru da sklopi nedozvoljeni brak između svoje maloljetne kćerke i nepoznate osobe iz druge države radi sticanja materijalne koristi.
Prema procjenama UN-a svake godine u svijetu se trguje sa 4 miliona ljudi. No po statistikama Međunarodne organizacije rada čak 26 miliona ljudi u svijetu izloženo je trgovini s ciljem radne eksploatacije. Najčešći je to oblik trgovine ljudima i u BiH, pored seksualne eksploatacije.
Meksička policija je u petak ujutru uhapsila dvojicu pripadnika Lev Tahora pod sumnjom za trgovinu ljudima i teška seksualna djela, uključujući silovanje, a nakon što su djeca i tinejdžeri pronađeni u džungli sjeverno od Tapachule u državi Chiapas tokom policijske racije.
U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini identifikovano ukupno 57 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih je 54 maloljetno.
U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini identificirano 57 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih je 54 maloljetno. Djeca se najčešće ekploatišu u svrhu prosjačenja, te su u 2021. godini od ukupnog broja potencijalnih žrtava evidentirana 54 slučaja prisilnog prosjačenja.
U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini identificirano 57 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih je 54 maloljetno. Djeca se najčešće ekploatišu u svrhu prosjačenja, te su u 2021. godini od ukupnog broja potencijalnih žrtava evidentirana 54 slučaja prisilnog prosjačenja.