Bosna i Hercegovina raspolaže s hiljadama skloništa i zaklona, koji bi u slučaju prirodnih nesreća, hemijskih incidenata ili ratnih dejstava trebali služiti za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara, ali je upitna njihova funkcionalnost.
Poljske vlasti intenziviraju pripreme za zaštitu stanovništva u slučaju krize.
Švedska, čije su vlasti upozorile da se zemlja treba pripremiti za opasnost od rata, najavila je ulaganje 100 miliona kruna (10 miliiona dolara) za provjeru i obnovu svojih skloništa civilne zaštite.
Na području Federacije BiH nalazi se 14.808 skloništa i 17.164 zaklona, koja se mogu koristiti u slučaju opasnosti od radioaktivnog oblaka ili većih količina otrovnih materija iz hemijskih postrojenja, skladišta i slično.
Njemačka izrađuje popis bunkera koji bi mogli pružiti hitna skloništa za civile, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova, u vrijeme rastućih napetosti s Rusijom.
U 2.040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane.
Japanska vlada priprema izgradnju podzemnih civilnih skloništa od čeličnog armiranog betona debljine 30 centimetara za slučaj da na susjednom Tajvanu izbije vojni sukob.
Broj politički motivisanih napada na skloništa za izbjeglice u Njemačkoj u stalnom je porastu od početka prošle godine, pri čemu je u prvoj polovini ove godine prijavljeno 80 napada, uglavnom u koje su umiješani ekstremno desničarski aktivisti.
Boravak u skloništu postao je sastavni dio života onih koji žive u gradovima pod kontrolom ukrajinske vojske u regiji Zaporožje tokom ukrajinsko-ruskog rata koji traje više od osam mjeseci.