Cijene nafte danas su pale na međunarodnim tržištima ispod 96 dolara za barel jer su ulagače umirili signali o novom krugu pregovora Irana i SAD.
Iran je u posljednjim sedmicama ostvario povoljnu prodaju nafte, a dio prihoda bit će usmjeren na sanaciju štete u industriji nastale tokom ratnih napada, saopćio je u utorak iranski ministar nafte.
Ekonomski stručnjaci i zastupnici upozoravaju da ta mjera neće imati stvarni efekat na cijene goriva bez paralelnog ukidanja akciza i sistemskih rješenja.
Norveški premijer Jonas Gahr Store izjavio je da bi inflacija mogla biti pod dodatnim pritiskom rasta zbog nestabilnosti na energetskim tržištima, prenosi emiter NRK.
Cijene nafte porasle su danas, 9. aprila, nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države da krše elemente dvonedjeljnog sporazuma o prekidu vatre, što je izazvalo zabrinutost da bi tenzije mogle ponovo da eskaliraju i poremete snabdjevanje energijom.
Kazahstan je u utorak objavio da je izvoz nafte putem Kaspijskog konzorcija naftovoda (CPC) stabilan usred ruskih tvrdnji da je Ukrajina napala infrastrukturu konzorcija u crnomorskoj luci Novorossijsk.
Cijene nafte su porasle uoči isteka roka koji je američki predsjednik Donald Trump postavio Iranu za pristajanje na zahtjeve SAD-a i postizanje primirja.
U razgovoru s novinarima na uskršnjem sastanku u Bijeloj kući, Tramp je rekao da bi, ako bi izbor bio na njemu, uzeo naftu od Irana, dodajući da američka javnost ne želi da američka vojska ostane u zemlji, izvještava "NBC News".
Cijene nafte na svjetskim tržištima u ponedjeljak su bile mješovite, trgujući u relativno uskom rasponu. Diplomatski napori da se osigura privremeni prekid vatre između SAD-a i Irana ograničili su dalji rast, dok su prisutni geopolitički rizici na Bliskom istoku nastavili pružati podršku cijenama, javlja Anadolu.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas da postoji velika šansa za postizanje sporazuma s Iranom već sutra, a istovremeno je prijetio dramatičnom eskalacijom napada ako Teheran ne ispuni obećanja dovoljno brzo, javlja Anadolu.
Evropska unija priprema se za dugotrajni energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku te razmatra sve mogućnosti, uključujući racionalizaciju goriva i aktiviranje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, izjavio je povjerenik EU za energetiku.
Cijene evropskog prirodnog gasa porasle su u četvrtak, pri čemu je referentni holandski TTF ugovor skočio više od šest posto na preko 50 eura (58 dolara), dok su tržišta ponovno procjenjivala rizike po snabdijevanje nakon novih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu u Iranu.
Iran je napao i zapalio potpuno natovaren tanker sirove nafte na sidrištu luke u Dubaiju, pri čemu je udar oštetio trup broda i izazvao zabrinutost zbog mogućeg izlijevanja nafte.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times (FT) objavljenom sinoć da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, prenose Reuters i BBC.
Cijene nafte ponovno rastu dok se sukob na Bliskom istoku nastavlja.
Posljednja poskupljenja naftnih derivata na području zapadnog Balkana ponovo su u fokus stavila pitanje tzv. "benzinskog turizma", odnosno odlaska vozača preko granice radi povoljnijeg točenja goriva.
Cijena nafte Brent porasla je u četvrtak na 104 dolara po barelu, nakon što je u srijedu zabilježila pad veći od dva posto, dok se cijena West Texas Intermediate nafte kreće oko 92 dolara, usljed nastavka sukoba na Bliskom istoku.
Direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović izjavila je da tržište naftnih derivata u Federaciji BiH funkcioniše u poprilično uređenom okviru, zahvaljujući jasnim propisima i digitaliziranim procesima.
Hrvatska vlada je u ponedjeljak intervenirala u cijene goriva, tako da će od utorka cijena litre osnovnog benzina u Hrvatskoj biti 1,62 eura, a eurodizela 1,73 eura.
Prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 na dan 23. marta viša je za 0,01 KM/l u odnosu na 22. mart, dok je prosječna maloprodajna cijena dizela porasla za 0,02 KM/l.