Tokom rata u BiH 2,2 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoj dom, a danas skoro 30 godina od rata, odlaze ljudi svojevoljno.
Za građane Bosne i Hercegovine, Slovenija već godinama predstavlja “obećanu zemlju” kada je u pitanju zapošljavanje.
Procjenjuje se kako je Bosnu i Hercegovinu tokom protekle decenije napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi. Kako zaustaviti ovaj negativni trend, pitanje je na koje vlast već godinama nema odgovor, a pristup njemačkom tržištu rada od narednog mjeseca našim građanima bit će dodatno povlašten.
BiH suočava se s kontinuiranim odlivom visokokvalificiranih i visokoobrazovanih pojedinaca, što je trend koji nije stran mnogim zemljama u svijetu. Iako je situacija zabrinjavajuća, novi podaci sugeriraju da BiH ipak nije na dnu liste kada je riječ o ovom globalnom fenomenu.
Širom regije prosječan broj djece po ženi pao je s 2,1 u 1988. na 1,2 do 1998. godine. Stope nataliteta su se od tada neznatno oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i emigraciju.
U EU se odselilo 25 posto više državljana Hrvatske nego godinu prije, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da je odljev stanovništva naglo pao tokom pandemije, no u 2022. dosegnuo je pretpandemijsku razinu.
Keramičari, moleri armirači, tesari, među najtraženijim su zanimanjima na tržištu rada. No, iz godine u godinu sve je manji interes učenika za upis srednjih strukovnih škola.
Negativan trend odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja. U tome je i dalje vodeći Unsko-sanski kanton, u kojem zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika, te pojedinim prijeti gašenje.
Mnogi su put, onaj fizički do Evropske unije ili i dalje već prešli. Jesu li svi sretni? Naravno da nisu. No ovdje su, kažu, predugo čekali.