BiH

Brojke sve govore: BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika

Širom regije prosječan broj djece po ženi pao je s 2,1 u 1988. na 1,2 do 1998. godine. Stope nataliteta su se od tada neznatno oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i emigraciju.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Bosna i Hercegovina jedna je od deset zemalja koje će do 2050. godine imati najveće relativno smanjenje broja stanovnika. Prema projekcijama UN, BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika.

Pročitajte još

Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika, lošije od BiH su Bugarska, Litva, Latvija, Ukrajina i Srbija. Hrvatska je u skoro istoj situaciji kao BiH. Naime, predviđa se da će Hrvatska imati 18 posto manje stanovnika. Slijede je Moldavija, Japan i Albanija. Većina ovih zemalja nalazi se u istočnoj Evropi ili blizu nje. Na ovom popisu samo je Japan s drugog kontinenta, prenosi Srpskainfo.

BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama

Koji su razlozi ovakvih brojeva? Prvo pitanje je stopa nataliteta, koja je, prema Petersonovu institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE), opala od raspada Sovjetskog Saveza. Istočna Evropa doživjela je nekoliko valova emigracije nakon proširenja granica EU 2004. i 2007. PIIE javlja da je do 2016. godine 6,3 milijona istočnih Evropljana živjelo u drugim državama EU. Očekuje se da će se stanovništvo 61 zemlje ili područja u svijetu smanjiti do 2050, od čega bi 26 zemalja moglo doživjeti smanjenje od najmanje 10%.

BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju da se zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milion i po osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN (UNFPA).

Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. godine s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. godine i iznosio je -3,65%. U istom razdoblju ukupna populacija svih zemalja širom svijeta porasla je za 160,2%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021. godine, s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost).

Broj stanovnika u BiH smanjio se za oko 42.300. Godine 2020. stopa smrtnosti je bila 14,1 na 1.000 ljudi (47.400 umrlih), a stopa nataliteta 8,6 na 1.000 ljudi (28.900 rođenih).

Stopa fertiliteta u BiH je znatno ispod stope zamjene stanovništva

Oko 23.800 stanovnika migriralo je u druge zemlje, piše World Data. U proteklih deset godina prosječan broj smrtnih slučajeva godišnje u BiH iznosio je 40.308. Broj rođenih iznosio je 31.108 godišnje. Za BiH predviđaju da će se broj stanovnika smanjiti na 2,7 miliona u 2050.

Stopa fertiliteta u BiH je znatno ispod stope zamjene stanovništva od 2,1 rođenja po ženi s 1,26 rođenja po ženi. Ukupna stopa fertiliteta (TFR) od 2,1 predstavlja plodnost na razini “zamjene” prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se tačno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom. Vrijednost ispod 2,1 uzrokovaće smanjenje domaće populacije.

Službena istraživanja Unije za održivi povratak i integracije u BiH potvrđuju da je iz zemlje od 2013. do 2021. otišlo gotovo pola miliona građana. Samo u 2021. to je učinilo njih više od 170.000, što je ravno broju stanovnika jednog od većih gradova u BiH. Prema grafici UN iz 2019., BiH je među vodećim zemljama u Evropi iz kojih se građani iseljavaju. Za BiH se navodi da je to 500,8 na 1.000 stanovnika.

Časopis Forbes objavio je listu zemalja koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori, a na toj listi, koja objedinjuje 151 državu, BiH se nalazi na drugom mjestu. Veću dijasporu ima samo Gvajana. Prema časopisu The Economist, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresovano čak 51,3 % mladih, piše Večernji list.