Nekoliko američkih medija izvještava da bi, prema planu, Kijev trebao odustati od dijelova Donbasa na istoku Ukrajine koje još uvijek kontroliše, smanjiti veličinu svoje vojske i obećati da se neće pridružiti NATO-u.
Nije jasno koliko je Ukrajina učestvovala u izradi plana, ali sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da su SAD bile u “ravnopravnom kontaktu s obje strane”.
U odvojenoj izjavi, Zelenskijev ured saopštio je da se Ukrajina “saglasila da radi na odredbama plana na način koji bi donio pravedan kraj rata”.
Prema nacrtu plana, kojeg su u cijelosti objavili Financial Times i Axios, ukrajinska vojska bi bila ograničena na 600.000 ljudi, ali bi evropski borbeni avioni bili stacionirani u Poljskoj.
Plan navodi da će Kijev dobiti “pouzdane sigurnosne garancije”, iako detalji nisu dati.
Nacrt također kaže da će Rusija biti “reintegrisana u globalnu ekonomiju” kroz ukidanje sankcija i poziv Rusiji da se ponovo pridruži G7 — forumu najmoćnijih svjetskih zemalja — čime bi ponovo postao G8.
Ako se u potpunosti potvrdi, zahtjevi u planu djelovali bi kao da idu više u korist Moskve.
Zelenski je rekao da očekuje razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u narednim danima o prijedlozima, koji također uključuju planove da se Ukrajina odrekne mnogih svojih vrsta naoružanja.
Ali na brifingu u Bijeloj kući, Leavitt je odbacila tvrdnje da plan zahtijeva velike ustupke od Ukrajine, i rekla da ga američki predsjednik “podržava”.
Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i američki državni sekretar Marco Rubio radili su na prijedlogu tiho oko mjesec dana i razgovarali s obje strane “da bi razumjeli na šta bi se te države mogle obavezati kako bi se postigao trajan i održiv mir”, rekla je Leavitt.
“Dobar je i za Rusiju i za Ukrajinu”, dodala je, bez dodatnih detalja. “Vjerujemo da bi trebao biti prihvatljiv objema stranama. I radimo veoma naporno da to ostvarimo.”
Neimenovani visoki američki zvaničnik rekao je za CBS News da je plan “sastavljen odmah nakon razgovora s jednim od najviših članova administracije predsjednika Zelenskog, Rustemom Umerovim, koji je pristao na većinu plana, nakon što je izvršio nekoliko izmjena, i predstavio ga predsjedniku Zelenskom”.
U objavi na X-u, Zelenski je napisao: “Američka strana je predstavila tačke plana za okončanje rata — njihovu viziju. Izložio sam naše ključne principe. Dogovorili smo se da će naši timovi raditi na tačkama kako bi sve bilo iskreno.”
Izjava je uslijedila nakon sastanka u Kijevu u četvrtak između Zelenskog i visokih američkih vojnih zvaničnika, uključujući sekretara američke vojske Dana Driscolla, načelnika štaba kopnene vojske generala Randyja Georgea i komandanta američke vojske u Evropi generala Chrisa Donahuea.
Uprkos mlakom odgovoru Kijeva na nacrt, Zelenski je rekao da “cijeni napore predsjednika Trumpa i njegovog tima da vrate sigurnost Evropi” – možda način da zadrži američkog predsjednika na svojoj strani uprkos blagom pristupu njegove administracije prema Rusiji.
U svom večernjem obraćanju u četvrtak, Zelenski je rekao da Ukrajini treba “vrijedan mir” i da se “dostojanstvo ukrajinskog naroda” mora poštovati.
Na pitanje da li je Evropa učestvovala u procesu izrade plana, šefica evropske diplomatije Kaja Kallas rekla je: “Ne koliko ja znam.”
“Za bilo koji plan da funkcioniše, potrebno je da ga prihvate i Ukrajinci i Evropljani”, dodala je.
Moskva je umanjila značaj plana, za koji se šuška da sadrži 28 tačaka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da, iako su postojali “kontakti” sa SAD-om, “nema procesa koji bi se mogao nazvati ‘konsultacijama’”.
Peskov je upozorio da svaki mirovni sporazum mora riješiti “korijenske uzroke sukoba” — frazu koju Moskva koristi kao sinonim za niz maksimalističkih zahtjeva koji su, za Ukrajinu, ravni predaji.
Britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je: “Budućnost Ukrajine mora odrediti Ukrajina i nikada ne smijemo izgubiti iz vida taj princip koji stoji iza pravednog i trajnog mira kojem svi težimo.”
Otako je počeo svoj drugi mandat početkom ove godine, Trump je pokrenuo razne inicijative za okončanje rata u Ukrajini, uključujući bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, nekoliko posjeta svog izaslanika Witkoffa Moskvi, te niz razgovora sa Zelenskim i drugim zapadnim liderima.
Ali kako se bliži četvrta godišnjica ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu, dvije strane ostaju duboko podijeljene oko toga kako okončati sukob.
Dok je Ukrajina postala vješta u gađanju ruske vojne infrastrukture i energetskih postrojenja dalekometnim dronovima, napadi Moskve na ukrajinske ciljeve se nastavljaju nesmanjenom žestinom.
Kasno u četvrtak, ruski napad na ukrajinski grad Zaporižja ubio je najmanje pet osoba, prema regionalnom guverneru. Nekoliko sati kasnije, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je presrelo i uništilo 33 ukrajinska drona iznad nekoliko ruskih regiona.
Ranije ove sedmice, najmanje 26 ljudi je poginulo u ruskom napadu raketama i dronovima na stambene blokove u zapadnom ukrajinskom gradu Ternopilju. Još 17 ljudi se vodilo kao nestalo na mjestu napada u četvrtak, rekao je Zelenski dok je izražavao saučešće.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.