Nakon više od dvije sedmice pregovora zemlje sudionice nisu uspjele postići dogovor o daljnjim koracima u borbi protiv klimatskih promjena, a Europska unija i druge države odbacile su završni prijedlog dokumenta.
Pregovori u turskoj Antaliji trebali su završiti još u petak, no nastavili su se tijekom vikenda. Turska i Australija, koje su predsjedale konferencijom, pokušavale su pronaći kompromis između država s različitim interesima, ali njihov posljednji prijedlog nije dobio potrebnu potporu.
Turski predsjedatelj konferencije Murat Kurum na završnoj je plenarnoj sjednici potvrdio da sporazum nije usvojen.
„Jasno je da u ovoj dvorani postoje strane koje se protive tekstu. Uviđamo da ne postoji konsenzus o ovom dokumentu. Stoga odluke nisu usvojene”, rekao je Kurum.
Neuspjeh pregovora dolazi u godini koju su obilježile teške posljedice globalnog zatopljenja, uključujući ekstremne vrućine u Europi i poplave izazvane otapanjem ledenjaka u Nepalu.
Istodobno su klimatski pregovori ostali u sjeni ratnih sukoba i rastućeg nezadovoljstva građana zbog visokih životnih troškova. Ti su problemi dodatno otežali postizanje dogovora o mjerama koje bi zahtijevale velika ulaganja i promjene u gospodarstvu.
Posljednji veliki neuspjeh na klimatskim pregovorima UN-a dogodio se 2009. godine u Kopenhagenu. Tada države nisu uspjele konsenzusom usvojiti Kopenhaški sporazum, što je bio ozbiljan udarac međunarodnim nastojanjima da se ograniči globalno zatopljenje.
U Antaliji su Australija, koja je predvodila pregovore, i Turska kao domaćin konferencije pripremile nekoliko verzija završnog dokumenta.
Pokušavale su uskladiti zahtjeve zemalja koje najteže pogađaju klimatske promjene s interesima država čija gospodarstva snažno ovise o proizvodnji ili potrošnji ugljena, nafte i prirodnog plina.
Jedna od glavnih prepreka dogovoru bio je zahtjev brojnih država da se u završni dokument izričito uključi poziv na postupno napuštanje fosilnih goriva.
Takvoj su se formulaciji usprotivile zemlje proizvođači nafte, među kojima je Saudijska Arabija. S druge strane, države koje traže odlučnije klimatske mjere smatrale su da dokument bez jasnog spominjanja fosilnih goriva nije dovoljno ambiciozan.
Posljednja verzija teksta prvi je put izričito priznala da svijet ide prema prekoračenju granice globalnog zatopljenja od 1.5 Celzijevih stupnjeva, čije su se poštovanje države obvezale nastojati osigurati Pariškim sporazumom.
Dokument je zato pozivao na brži razvoj tehnologija za uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere. Cilj bi bio da se nakon mogućeg prekoračenja temperaturne granice globalno zatopljenje s vremenom ponovno smanji.
No kritičari su smatrali da takav pristup nije dovoljan i da se sporazum mora snažnije usmjeriti na smanjivanje korištenja fosilnih goriva.
Osim fosilnih goriva, države se nisu uspjele usuglasiti ni oko novog cilja za ubrzavanje elektrifikacije, odnosno povećavanja udjela električne energije u ukupnoj potrošnji energije.
Sporna je bila i financijska pomoć zemljama u razvoju. Dio država tražio je jasnije obveze o isplati ranije obećanih sredstava, koja bi im trebala pomoći u smanjivanju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi klimatskim promjenama.
Neslaganja oko tih pitanja ostala su neriješena i nakon što su predsjedatelji konferencije više puta mijenjali tekst pokušavajući pridobiti potporu svih sudionika.
Godišnje konferencije COP glavni su mehanizam kojim Ujedinjeni narodi usklađuju međunarodne napore u borbi protiv globalnog zatopljenja. Na njima države pregovaraju o smanjivanju emisija, financiranju klimatskih mjera i pomoći najugroženijim zemljama.
Završni dokumenti važni su jer pokazuju postoji li politička spremnost za zajedničko djelovanje i postavljanje novih ciljeva.
Neuspjeh konferencije u Antaliji zato predstavlja ozbiljan udarac međunarodnoj klimatskoj suradnji, osobito u trenutku kada znanstvenici upozoravaju na ubrzavanje globalnog zatopljenja.
Ipak, izostanak završnog sporazuma ne poništava obveze koje su države preuzele na prethodnim klimatskim konferencijama. Na snazi ostaju i postojeći tehnički i pravni okviri koji uređuju međunarodno djelovanje protiv klimatskih promjena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.