Takav scenarij Moskvi bi omogućio da izbjegne političke i ekonomske posljedice poraza, dok bi Kijevu uskratio prostor za pobjedu i obnovu. Iako je ljudski poriv za zaustavljanjem borbi razumljiv, okončanje sukoba bez vjerodostojnog puta prema trajnom rješenju institucionaliziralo bi agresiju i osudilo Ukrajinu na trajnu nesigurnost, piše u analizi Kyiv Independent.
Slika na bojištu posljednjih se mjeseci promijenila u korist Kijeva, a ukrajinske snage ponovno su preuzele stratešku inicijativu. Sve veća upotreba udarnih bespilotnih letjelica srednjeg dometa i precizne vatre omogućila je ukrajinskoj vojsci gađanje logističkih čvorišta, pozadinskih područja i komunikacijskih linija. Time su zakomplicirani ruski opskrbni lanci i smanjena sposobnost Moskve za održivo napredovanje.
Gubici ruskih snaga rastu, a kvaliteta postrojbi opada jer na bojište stižu novaci sa samo nekoliko dana obuke. Moskva i dalje ne kontrolira nijedan od regionalnih glavnih gradova koje je namjeravala osvojiti, a njezini proklamirani strateški ciljevi ostaju nedostižni.
Moskva je sada dalje od ostvarenja svojih strateških ciljeva nego što je bila u ožujku 2022., što ruskog predsjednika Vladimira Putina stavlja u težak položaj. Pred njim su četiri moguće opcije. Prva je pregovaranje o završetku rata, što bi za Moskvu predstavljalo politički poraz. Budući da njegove snage još uvijek imaju sposobnost borbe, malo je vjerojatno da će ruski vođa dobrovoljno izabrati tu opciju.
Druga je mogućnost nastavak trenutačne strategije iscrpljivanja, uz nadu da će vrijeme i zamor Zapada donijeti povoljan ishod. Međutim, trenutačna putanja rata za Rusiju je neodrživa. Treća opcija, koja se čini najboljom za Rusiju, jest zamrzavanje sukoba. Zamrzavanje bi stvorilo de facto podjelu, sačuvalo dosadašnje dobitke Moskve bez formalne aneksije i, uz prekid vatre, uklonilo jednu od najučinkovitijih asimetričnih poluga Kijeva. Četvrta je opcija eskalacija, koja bi mogla uključivati daljnju mobilizaciju ili hibridne operacije u Europi. Eskalacija je opasna i nepredvidiva, ali ostaje vjerojatna ako Moskva procijeni da joj odgađanje više ne ide u prilog.
Iz uske perspektive Moskve, zamrzavanje sukoba ima strateškog smisla. Smanjuje financijske i ljudske troškove aktivnog ratovanja, omogućuje Rusiji da učvrsti kontrolu nad okupiranim područjima i pruža trajan izgovor za autoritarnu vlast kod kuće. Također, Ukrajinu bi lišilo ključne prednosti – napada na rusku logistiku i energetsku infrastrukturu, što je bilo presudno za nametanje troškova Rusiji. Prekid vatre otupio bi tu strategiju.
Za Ukrajinu bi, s druge strane, posljedice bile katastrofalne. Financiranje obnove bilo bi teško osigurati, upravljanje zemljom bilo bi otežano zbog stalne nesigurnosti, a milioni raseljenih ostali bi u neizvjesnosti. Politički, Kijev bi bio prisiljen voditi trajnu ratnu ekonomiju uz neizvjestan suverenitet. Međunarodnu potporu bilo bi teže održati ako bi se sukob percipirao kao “zamrznut”, a ne kao rat koji se može dobiti. Takvo stanje bilo bi i inherentno nestabilno jer bi Moskva zadržala sposobnost brzog ponovnog pokretanja neprijateljstava kada procijeni da je politički trenutak za to povoljan.
Stoga je ključno za dugoročnu sigurnost kontinenta da europski političari prepoznaju opasnost koju predstavlja zamrznuti sukob. Iako je iskušenje da se prihvati bilo kakav prekid vatre razumljivo zbog golemih ljudskih žrtava, stanka koja ne rješava temeljne političke probleme samo bi nagradila agresiju. To bi također signaliziralo drugim revizionističkim silama da se teritorijalno osvajanje može učvrstiti silom, a zatim normalizirati diplomacijom.
Ako Europa ozbiljno shvaća dugoročnu sigurnost, mora jasno dati do znanja da je svaki prekid vatre samo prvi korak na vjerodostojnom, provedivom putu do trajnog rješenja. Taj put mora uključivati obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine, mehanizme za utvrđivanje odgovornosti, uključujući ratne reparacije, jamstva za povratak zarobljenika i izričito rusko priznanje suvereniteta Ukrajine i legitimiteta njezine vlade prije bilo kakve stanke u borbama, prenosi Index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.