U pisanoj je poruci istaknuo da se oni koji se nadaju promjeni američke politike ili pomaku unutar stranaka “grdno varaju”. Hamenei je dodao da bi iranski odgovor na eventualnu novu američku agresiju bio znatno sveobuhvatniji. Službeni Teheran i iranski mediji s opreznim optimizmom, ali i dubokim nepovjerenjem komentiraju rezultate izbora u SAD-u, piše Deutsche Welle.
Službene reakcije i medijske analize
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf ocijenio je izborni rezultat kao znak da američki građani odbijaju rat. “Amerikanci su rekli ne ratu. A mi podržavamo tu poruku”, napisao je na platformi X. Galibaf je rezultat pripisao moralnim razlozima i rastućim troškovima života u SAD-u.
Mohsen Rezai, tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, protumačio je izborne rezultate kao politički poraz Donalda Trumpa. Napisao je da je iranski narod nanio američkom predsjedniku strateški poraz ne samo na bojnom polju i u Hormuškom tjesnacu, nego i u Washingtonu. “Tko se sukobi s Iranom, platit će cijenu, na bojnom polju i na vlastitom kućnom pragu”, poručio je Rezai.
Iranski informativni portal Etelaat Online ironično je komentirao ishod, aludirajući na američki cilj promjene režima u Iranu. “Promjena režima je ostvarena, ali u Americi”, piše portal i postavlja pitanje hoće li se američki predsjednik sada osloniti na vojnu silu ili će sukob pokušati riješiti gospodarskim pritiskom i diplomatskim pregovorima.
Povijesne paralele i nepovjerenje tvrdolinijaša
Novinska agencija MNA, koja djeluje u okviru iranske Organizacije za islamsku propagandu, povukla je povijesnu paralelu između političke situacije Donalda Trumpa i izbornog poraza Jimmyja Cartera. U tekstu se podsjeća na talačku krizu iz 1979., kada su iranski studenti zauzeli američko veleposlanstvo u Teheranu, te na neuspjelu vojnu operaciju oslobađanja talaca u aprilu 1980. Carter je u novembru iste godine izgubio predsjedničke izbore. “Neuspjeh tadašnje vojne operacije pokazao je da ni američka vojna sredstva nisu bila u stanju riješiti krizu”, navodi se u tekstu.
Novinska agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, u svom izvještavanju naglašava stav tvrdolinijaša da između dviju velikih američkih stranaka nema suštinske razlike. Njihov odnos opisuje perzijskom poslovicom “Žuti pas je čagljev brat”, čime se želi reći da su obje stranke jednako nesklone Iranu. Trumpov izborni poraz istovremeno se predstavlja kao još jedan dokaz njegovog poraza u ratu protiv Irana.
Analiza s globalnim posljedicama
“Iran neće promijeniti svoj stav samo zato što su republikanci izgubili većinu”, kaže za DW Mohamad Sadek Džavadi Hesari, novinar i član reformističke stranke Etemad-e Meli. On živi u Iranu, gdje je zbog svojih kritičkih stavova više puta bio u zatvoru. “Odluka o okončanju ovog rata donosi se u SAD-u, a Iran će i dalje inzistirati na svojim zahtjevima”, ističe Hesari.
Hosein Alizade, stručnjak za međunarodne odnose i bivši iranski diplomat, smatra da su događaji u SAD-u važni za cijeli svijet. Ipak, ocjenjuje da nova velika vojna eskalacija nije vjerojatna. “Iako su i demokrati protivnici Islamske Republike, za razliku od Trumpove administracije, zalagali su se za diplomatski sporazum s Teheranom. Nuklearni sporazum iz 2015. godine stavio je iranske atomske aktivnosti pod kontrolu Međunarodne agencije za atomsku energiju”, napominje Alizade, koji danas živi u političkom egzilu u Finskoj.
On dodaje da ni demokrati ni američki saveznici nisu podržavali rat protiv Irana, već su upozoravali na moguće posljedice. “Negativne posljedice rata već su postale očigledne.” Kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, Iran je uzvratio vojnim udarima i zatvorio Hormuški tjesnac, a energetska kriza koja je uslijedila imala je posljedice za cijeli svijet. “Ipak, teško je predvidjeti kako će se situacija razvijati narednih dana”, zaključuje Alizade.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.