Iskorištavajući slabe pravne okvire, sumnja se da su tajne ruske jedinice kupovale osjetljive nekretnine u blizini vojnih i civilnih objekata u najmanje desetak evropskih zemalja.
S namjerom da eskaliraju svoj „hibridni rat“ protiv Zapada, ruske obavještajne agencije navodno su kupovale ljetnikovce, vikendice, skladišta, napuštene škole, gradske stanove, pa čak i čitava ostrva, s ciljem da ih koriste kao polazišne tačke za koordinirani nadzor, sabotaže i prikrivene napade, piše Telegraph.
Aktivni i bivši službenici triju evropskih obavještajnih agencija rekli su za The Telegraph da strahuju kako Rusija možda već ima eksploziv, dronove, oružje i prikrivene operativce na nekim od tih lokacija, spremne za aktiviranje u slučaju krize. Sabotaže povezane s Moskvom – od podmetanja požara u Londonu i Varšavi do bombi u paketima, planova atentata i pokušaja iskakanja vozova iz šina – naglo su porasle otkako je Rusija prije četiri godine izvršila invaziju na Ukrajinu. Neki u zapadnoj obavještajnoj zajednici strahuju da bi ti incidenti mogli biti tek „probne operacije“.
Obavještajni zvaničnici navode da bi Kremlj, umjesto pokretanja konvencionalnog vojnog napada, mogao testirati odlučnost NATO-a u „sivoj zoni“, organizujući napade koje je u velikoj mjeri moguće poricati, s ciljem paraliziranja saobraćajnih, komunikacijskih i energetskih mreža, uz istovremeno otežavanje pozivanja na član 5. o kolektivnoj odbrani Saveza.
„Manje je vjerovatno da će ovakve sabotaže dovesti do konsenzusa oko člana 5. nego što bi to bio slučaj s konvencionalnom ruskom vojnom operacijom“, rekao je jedan obavještajni zvaničnik. „Mogućnost poricanja, bilo ono uvjerljivo ili ne, otežava utvrđivanje odgovornosti, a bez toga postaje znatno teže okupiti podršku.“
‘Prostor između mira i rata’
Blaise Metreweli, nova čelnica MI6, u svom prvom govoru na toj dužnosti upozorila je da Britanija sada „djeluje u prostoru između mira i rata“. „Rusija nas testira u sivoj zoni taktikama koje su tik ispod praga rata“, rekla je Metreweli u decembru.
Volodimir Zelenski upozorio je tokom vikenda da je Vladimir Putin već započeo Treći svjetski rat protiv Zapada. „Rusija želi nametnuti svijetu drugačiji način života i promijeniti živote koje su ljudi sami odabrali“, rekao je.
Sumnja se da Moskva koristi špijunske brodove i plovila tzv. „flote u sjeni“ kako bi unaprijed postavila senzore i daljinski aktivirane eksplozivne naprave u blizini podmorskih kablova u britanskim vodama i drugdje. Kupovinom nekretnina u blizini vojnih baza ili ključne civilne infrastrukture, zvaničnici vjeruju da Rusija možda provodi sličnu strategiju i na kopnu. „Kritična nacionalna infrastruktura izrazito je ranjiva na zlonamjerne aktivnosti stranih država“, rekao je jedan obavještajni zvaničnik. „Dopuštanje ruskim državljanima da uglavnom neometano ulažu u strateške nekretnine predstavlja značajan sigurnosni rizik koji hitno treba riješiti.“
Smatra se da je Britanija ranjiva na takav napad. Iako su istražene sumnjive kupovine nekretnina u blizini sjedišta MI6 u Vauxhallu u središnjem Londonu te američke ambasade u Nine Elmsu, sigurnosni stručnjaci i pojedini političari strahuju da je Rusija možda već kupila ili će pokušati kupiti udaljene nekretnine s pogledom na bazu podmornica Trident u Faslaneu na zapadu Škotske ili na mjesta gdje podmorski kablovi izlaze na kopno u Shetlandu. Postoje i bojazni da su Rusi kupili kuće u okolini zračne baze RAF Akrotiri na Kipru.
Finska uznemirena ‘vojnim’ ostrvom
Evropske države sada se pozivaju da slijede primjer Finske, koja je u julu uvela gotovo potpunu zabranu kupovine nekretnina za Ruse i Bjeloruse, što je potaknulo lančanu reakciju u baltičkim državama koje su donijele slične zakone.
Međutim, malo je drugih evropskih zemalja otišlo tako daleko, a postoji zabrinutost da Britanija i dalje ostaje ranjiva zbog rupa u zakonima o vlasništvu, čak i nakon pooštravanja pravila o transparentnosti.
Oprez Finske proizlazi iz iskustva. Obavještajni zvaničnici je naširoko smatraju epicentrom tajne ruske strategije sticanja strateški pozicioniranih nekretnina, modela za koji se vjeruje da ga Moskva sada preslikava širom Evrope. Nijedan slučaj nije toliko uznemirio finske vlasti kao Airiston Helmi, kompanija koja je potajno kupila 17 nekretnina u području Arhipelaškog mora, od kojih su mnoge smještene blizu ključnih pomorskih ruta i telekomunikacijske infrastrukture u blizini luke Turku, središta finske pomorske industrije i zapovjedništva mornarice.
Najupadljivije među njima bilo je ostrvo Sakkiluoto. Ujutro 22. septembra 2018. stanovnici s druge strane kanala s nevjericom su posmatrali kako helikopteri i gliseri iskrcavaju stotine maskiranih komandosa na ostrvo.
Ono što su istražitelji ondje pronašli bilo je izvanredno. Nekretnina je imala devet pristaništa, heliodrom, sigurnosne kamere i senzore pokreta, maskirne mreže te zgrade nalik kasarnama, od kojih je svaka bila opremljena satelitskim antenama i naprednom komunikacijskom opremom.
Finska je odlučila da ne optuži direktno Moskvu te je ruskog vlasnika kompanije, Pavela Melnikova, optužila za prevaru. Prošle godine izrečena mu je uslovna kazna. Ruska vlada odbacila je sumnje u špijunažu, a Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik, ustvrdio je da bi samo „bolestan um“ mogao izvući takve zaključke.
Finski političari bili su manje uvjereni, napominjući da je Airiston Helmi također kupio rashodovane desantne čamce finske mornarice, piše Telegraph.
Zatvaranje sumnjivih nekretnina
Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, zvaničnici kažu da je Rusija uglavnom napustila takve grandiozne projekte te se umjesto toga usmjerila na repliciranje modela Airiston Helmi „u malom, ali u velikim razmjerama“, pretvarajući stotine, možda i hiljade naizgled neupadljivih zgrada širom Evrope u prislušne tačke, sigurne kuće i potencijalna skladišta oružja.
Neke od tih nekretnina otvoreno su u vlasništvu ruske države, iako su formalno namijenjene naizgled bezazlenim svrhama. Zapadne vlade počele su zatvarati neke od njih. Poljska je prošlog novembra zatvorila ruski konzulat u Gdanjsku, dok je Britanija godinu ranije oduzela diplomatski status imanju u ruskom vlasništvu u East Sussexu, nakon što su susjedi prijavili da se s posjeda lansiraju nadzorni dronovi.
Latvija je zatvorila odmarališta iz sovjetskog perioda duž svoje baltičke obale zbog straha da bi mogla poslužiti kao polazište za prikrivene operacije.
Teže je pratiti znatno veći broj nekretnina u vlasništvu ruskih pojedinaca i kompanija. U Norveškoj se kolibe povezane s osobama bliskim Kremlju nalaze u blizini osjetljivih arktičkih vojnih lokacija, uključujući kuće u Målselv Fjellandsbyju, s pogledom na zračnu bazu Bardufoss Air Station u Tromsøu, jednu od najvažnijih vojnih baza u zemlji, opremljenu planinskim hangarima za zaštitu tamo stacioniranih aviona F-35.
Ruska pravoslavna crkva, koju zapadne obavještajne agencije dugo smatraju blisko povezanom s Kremljem, kupila je nekretnine u blizini pomorskih baza i radarskih postrojenja u Norveškoj i Švedskoj, što je izazvalo sigurnosne zabrinutosti.
U Norveškoj, s pogledom na pomorsku bazu Haakonsvern u Bergenu, nalazi se molitveni dom Søreide, koji je ruska pravoslavna zajednica kupila 2017. godine. Zvaničnici su tada upozorili da bi se s te lokacije mogli ometati signali i upravljati dronovima, kao i pružati smještaj Rusima koji bi željeli mapirati to područje.
U švedskom gradu Västeråsu 2023. godine izgrađena je crkva koju su čuvali napadački psi i koja je bila okružena ogradom i kamerama. Nalazila se u blizini strateški važnog aerodroma, a švedska obavještajna služba kasnije ju je procijenila kao moguću platformu za špijunažu. Svećenik koji nadzire crkvu primio je odlikovanje od SVR-a, glavne ruske civilne vanjske obavještajne službe, naveli su zvaničnici.
„Više od desetljeća ruski subjekti sistematski kupuju nekretnine u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, i to u neposrednoj blizini vojnih baza, luka i strateških opskrbnih pravaca“, rekao je Charlie Edwards, viši saradnik za strategiju i nacionalnu sigurnost pri Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
„Ono što je nekada izgledalo kao sumnjiva komercijalna aktivnost razvilo se u prepoznat alat za hibridno ratovanje, nadzor i potencijalnu sabotažu.“
Izvan nordijske regije, evropske obavještajne službe zabilježile su kupovine povezane s Rusijom u blizini pomorskih baza i strateških plovnih puteva na Siciliji, Kreti i u kontinentalnoj Grčkoj, kao i u blizini osjetljivih lokacija u Londonu, Parizu i Ženevi.
Preuzimanje gradskih stanova radi potkopavanja neprijateljskih država taktika je iz vremena Hladnog rata, napomenuo je Charly Salonius-Pasternak, direktor Nordic West Officea, geopolitičke savjetodavne kuće sa sjedištem u Helsinkiju.
„Sovjetski Savez je poznato posjedovao niz stanova u Helsinkiju za sve – od špijunaže i ‘mednih klopki’ do skladištenja oružja radi bržeg preuzimanja grada“, rekao je.
Švicarska se pojavljuje kao poseban razlog za zabrinutost. Obavještajni zvaničnici navode da su ruski operativci koristili nekretnine u blizini saveznog instituta za hemijsku zaštitu, koji je istraživao trovanja u Salisburyju, kako bi presretali Wi-Fi mreže i pratili stručnjake za oružje. Također je zabilježen porast ruskih kupovina u selima u blizini Large Hadron Collidera kod Ženeve, što je potaknulo strahove od moguće sabotaže dalekovoda i podatkovnih kablova.
Kina i ‘dugoročne’ prikrivene operacije
Sigurnosne agencije navode da raste broj dokaza da Kina provodi sličnu, iako ograničeniju strategiju.
„Rusija to radi već neko vrijeme, ali nije samo Rusija“, rekla je Minna Ålander iz Stockholm Centre for Eastern Europe Studies, navodeći kinesku kupovinu hotela u blizini osjetljive vojne infrastrukture, uključujući zračnu bazu u Švicarskoj predviđenu za smještaj borbenih aviona F-35. Pod pritiskom SAD-a, švicarska vojska kupila je tu nekretninu 2024. godine, prenosi jutarnji.hr.
„Sada imamo bolju svijest da postoji obrazac, ali mislim da smo u Evropi još u prilično ranoj fazi razumijevanja ove strategije i onoga što učiniti u vezi s njom“, dodala je Ålander.
Ciljevi Kine, prema zvaničnicima, više su usmjereni na dugoročni nadzor. Pozicioniranjem u blizini podatkovnih centara i komunikacijskih čvorišta, Peking nastoji prikupljati danas šifrirane podatke uz pretpostavku da bi neki od njih u budućnosti mogli postati čitljivi kako računalna tehnologija napreduje.
Ruske ambicije su neposrednije i opasnije. Obavještajni zvaničnici upozoravaju da se ne priprema samo za špijunažu nego i za napade, potencijalno pokretanjem koordiniranih napada dronovima ili sabotaža s unaprijed pozicioniranih nekretnina.
Ne bi bilo teško, primijetio je Salonius-Pasternak, poslati ruske operativce prerušene u momačku zabavu u objekt koji se predstavlja kao odmaralište, poput skrovišta Airiston Helmija na ostrvu Sakkiluoto, a koji je prethodno opskrbljen oružjem.
„Da ste ovako govorili prije 15 godina, ljudi bi rekli da ste gledali previše filmova s Tomom Cruiseom“, rekao je Salonius-Pasternak. „To se promijenilo. Kao što smo vidjeli u Ukrajini, obično se provede mnogo operacija prije nego što započne veliki rat“, piše Telegraph.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.