Njegova izjava dolazi u vrijeme dok Washington predlaže “energetsko primirje”, ideju koju Moskva naziva “dobrom inicijativom”, dok Kijev traži jamstva i reciprocitet, piše Kyiv Post.
“Nikada nismo odbili pregovore”, rekao je Lavrov na diplomatskom okruglom stolu o ratu, prenosi agencija TASS. “Ako su naši kolege spremni, mislim da ih je sasvim moguće nastaviti. Imamo što za reći.”
Lavrov je ustvrdio da prethodne runde pregovora nisu prekinute na inicijativu Rusije, ali nije spomenuo ulogu Moskve u pokretanju invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ponovio je dugogodišnje zahtjeve Rusije i dodao da je Moskva spremna tražiti “razumna kompromisna rješenja”, ali da nije promijenila svoje temeljne stavove.
Među tim zahtjevima naveo je potrebu Rusije da osigura vlastitu sigurnost, spriječi širenje NATO-a na svoje granice i zaštiti prava ruskog i rusofonog stanovništva u Ukrajini. Rusija, inače, već dijeli kopnenu granicu sa šest članica NATO-a: Norveškom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom i Poljskom.
Također je ponovio tvrdnje Moskve o potrebi “denacifikacije” i “demilitarizacije” Ukrajine, što je retorika koju Rusija koristi kao opravdanje za invaziju.
Prijedlog o energetskom primirju
Izjave Sergeja Lavrova poklapaju se s novim naporima Washingtona za smirivanje sukoba između Kijeva i Moskve. Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objavio da su se Ukrajina i Rusija dogovorile o energetskom primirju.
To nije prvi pokušaj SAD-a da posreduje u takvom dogovoru. Onaj s početka 2026. bio je kratkotrajan, dok je pokušaj iz marta 2025. rezultirao prijedlogom o 30-dnevnom primirju, no i taj se dogovor brzo raspao zbog različitih tumačenja Kijeva i Moskve.
Ipak, kako je Trump zabrinut zbog cijena dizela, za koje okrivljuje ukrajinske napade na ruske rafinerije, a ne američki sukob s Iranom, Washington bi ovaj put mogao snažnije inzistirati na dogovoru, osobito uoči izbora na sredini mandata u studenom.
Sat vremena nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je priopćenje. Napisao je da Kijev podržava ideju, ali nije potvrdio da je Ukrajina na nju pristala. Zelenski je poručio da će Ukrajina obustaviti udare samo na bazi reciprociteta i uz jamstva saveznika da će se Rusija dulje vrijeme suzdržavati od napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
“Ako su naši partneri spremni osigurati da se Rusija doista suzdrži od napada na naš elektroenergetski sustav, druge energetske objekte, kritičnu infrastrukturu i rute opskrbe hranom, onda smo naravno i mi spremni osigurati odgovarajući prekid naših udara”, napisao je Zelenski.
Kremlj je u utorak pozdravio Trumpov prijedlog. Glasnogovornik Dmitrij Peskov nazvao je energetsko primirje “dobrom inicijativom” i izjavio da bi ono moglo pomoći u stabilizaciji ruskog domaćeg tržišta goriva. Ipak, priznao je da Moskva već poduzima mjere za osiguranje svojih rafinerija. Peskov je ustvrdio i da je Ukrajina pokušala napasti ruski energetski objekt u noći na 15. septembra, nakon Trumpove objave o primirju.
Abu Dhabi kao moguća lokacija pregovora
Rusija vidi Abu Dhabi kao prioritetno mjesto za mogući nastavak pregovora, izjavio je ranije pomoćnik u Kremlju Jurij Ušakov. Mogućnost obnove pregovora otvorena je nakon što se ruski predsjednik Vladimir Putin 5. septembra u Moskvi sastao s posebnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom.
Sastanak je trajao više od tri sata. Prema navodima iz Kremlja, strane su razgovarale o tome što bi Washington “zapravo mogao učiniti” kako bi pomogao u okončanju rata. Sljedećeg dana američko izaslanstvo otputovalo je u Kijev na razgovore s ukrajinskim dužnosnicima.
Witkoff je razgovore s Putinom opisao kao konstruktivne i rekao da je Washington od Moskve čuo “nove ideje”, dok je Kushner spomenuo širi “mirovni paket”.
Zelenski je svoje razgovore s američkim izaslanicima nazvao “vrlo sadržajnima” i rekao da je Kijev spreman za trilateralne pregovore koji bi uključivali Ukrajinu, SAD i Rusiju. Dijelu razgovora u Kijevu pridružili su se i savjetnici za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Francuske i Njemačke.
Zelenski je potvrdio da Kijev i Washington rade na trilateralnom pregovaračkom formatu. “Dogovorili smo se s američkom stranom: prvo ćemo sve to pripremiti među sobom, a zatim ćemo to javno komunicirati”, rekao je.
Prethodne runde trilateralnih razgovora održane su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u januaru i februaru, a treća je uslijedila u Švicarskoj u februaru. Četvrta runda bila je planirana za mart u Abu Dhabiju, ali je odgođena zbog sukoba na Bliskom istoku, prenosi Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.