Čelnici stranke i njezin nositelj liste s oduševljenjem su dočekali objavu rezultata. Uz uzvike slavlja i tapšanje po ramenima proslavili su povijesnu pobjedu. Prema preliminarnim, gotovo konačnim rezultatima, osvojili su 43.8 posto glasova, što im je donijelo 39 od ukupno 83 zastupnička mjesta u pokrajinskom parlamentu, tek tri mandata manje od potrebnih 42 za apsolutnu većinu.
Rezultati
AfD (Alternativa za Njemačku): 43.8%, 39 mandata
CDU (Kršćansko-demokratska unija): 17.2%, 15 mandata
SPD (Socijaldemokratska stranka): 9.3%, 8 mandata
Zeleni: 8.9%, 8 mandata
Ljevica: 8.6%, 8 mandata
BSW (Savez Sahre Wagenknecht): 5.3%, 5 mandata.
Put do većine mogao bi voditi kroz koaliciju, potencijalno sa strankom Savez Sahre Wagenknecht (BSW), koja pripada krajnjoj ljevici i prešla je izborni prag od pet posto potreban za ulazak u parlament. No AfD je dala naslutiti da nije zainteresirana za takav dogovor.
AfD je dugo bila favorit za izbore održane ovog vikenda, no osiguravanje apsolutne većine, što je u Njemačkoj rijetkost, od početka se činilo vrlo teškim.
Ipak, vidno raspoloženi Ulrich Siegmund, vodeći kandidat AfD-a, rekao je za CNN: “Ovo je povijesni trenutak za našu prekrasnu regiju. Ljudi su vrlo jasno pokazali da napokon žele političke promjene. I prije svega, pokazali su da ih žele s nama”.
AfD je snažno vodila kampanju na platformi “remigracije”, odnosno vraćanja ljudi koji nisu Nijemci u njihove matične zemlje. Stranka je otvoreno proruska, želi škole i kulturne institucije usmjeriti prema tradicionalnijim vrijednostima, ograničiti imigraciju i reformirati sustav javne radiotelevizije.
Okružen novinarima dok je prolazio kroz dvoranu u glavnom gradu pokrajine Magdeburgu, Siegmund je za CNN izjavio da rezultat izbora njegovoj stranci daje mandat za povratak “razumnoj diplomaciji” prema Rusiji i Sjedinjenim Državama. “Potrebne su nam obje ako želimo da Njemačka bude uspješna”, naveo je.
Supredsjednica AfD-a Alice Weidel također je za CNN neposredno nakon zatvaranja birališta kazala: “Nijemcima je jednostavno dosta politike koja se vodi protiv interesa Njemačke. Vrlo smo jasno izašli na izbore kako bismo zastupali interese svoje zemlje, ne Ukrajine i ne bilo koje druge zemlje”.
Američki predsjednik Donald Trump, čija je administracija dugo podržavala AfD, a stranka je istodobno nastojala pridobiti njegovu naklonost, objavio je fotografiju izlaznih anketa na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kirill Dmitrijev, jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, podijelio je Trumpovu objavu na svom profilu na X-u. Podijelio je i drugu objavu u kojoj je pisalo da “povijesna pobjeda AfD-a ponižava aroganciju, uskogrudnost, ratnohuškaštvo, nesposobnost i licemjerje diskreditirane njemačke vladajuće koalicije”.
“Biden je izgubio američke izbore. Sada je njegovo razmišljanje izgubilo i u Njemačkoj”, istaknuo je Dmitrijev.
“AfD je stranka razuma, suradnje, istine i nade za Njemačku. 🇷🇺🤝🇩🇪 Druge njemačke stranke propadaju jer ne uče od AfD-a i slijede Bidenovo razmišljanje”, napisao je, između ostaloga.
Kako formirati vlast?
Sada se pred AfD-om postavlja pitanje hoće li pokušati vladati u koaliciji ili samostalno kao manjinska vlada.
Sve glavne stranke odbacile su mogućnost suradnje s AfD-om, koju je njemačka obavještajna služba označila “ekstremističkom” zbog njezine antiislamske i antimigrantske retorike. Glavne stranke i dalje održavaju takozvani “protupožarni zid” odbijanjem bilo kakve suradnje s krajnjom desnicom, što je Weidel ocijenila “duboko nedemokratskim”.
Čak i kada bi se sve ostale stranke udružile, omjer mandata toliko je povoljan za AfD da bi velika koalicija ostalih stranaka i dalje mogla funkcionirati samo kao manjinska vlada. Čini se da se unutar same AfD-a već vode rasprave o tome.
Siegmund je u programu njemačke javne televizije ZDF isključio mogućnost koalicije s krajnje lijevim BSW-om. “Želimo potpuno jasno pokazati da birači nakon izbora napokon dobiju ono za što su glasali”, naglasio je, dodajući da je BSW “dio problema, a ne rješenje”. No supredsjednik AfD-a Tino Chrupalla tvrdio je da su spremni “pružiti ruku” svim strankama.
Za kancelara Friedricha Merza i saveznu vladu izborni rezultati predstavljaju težak udarac. Merz je već duboko nepopularan u cijeloj zemlji, a nakon ovog gorkog poraza postavljat će se pitanja o tome koliko dugo može politički opstati. Njemačka javna televizija ARD već je postavila pitanje: “Pravo je pitanje koliko će još dugo izdržati”.
U Saskoj-Anhaltu CDU je izgubila polovicu svojih glasova. Sven Schulze, aktualni pokrajinski ministar iz redova CDU-a, poručio je: “Ovaj rezultat govori nam jako puno… ljudi su poslali jasnu poruku… i tu poruku moramo prepoznati”.
Supredsjednica AfD-a Weidel iskoristila je priliku za napad na CDU i kancelara, rekavši da očekuje Merzovu smjenu i savezne izbore “prije Božića”.
S obzirom na to da ključni stranački dužnosnici često putuju u Moskvu, Sankt Peterburg i na okupirani Krimski poluotok, potpora AfD-a Rusiji nije nikakva tajna. Stranka se protivi daljnjim paketima pomoći i obrambenim paketima za Ukrajinu, a financiranje obrane Ukrajine često opisuje kao novac koji se ne troši na programe namijenjene njemačkim građanima.
Stranački dužnosnici također su posebno izdvajali Ukrajince i muslimane kada su govorili o skupinama ljudi koje žele deportirati.
Međutim, pitanja vanjske politike i imigracije ne odlučuju se na razini saveznih pokrajina. Grégoire Roos, direktor programa za Europu te Rusiju i Euroaziju u think tanku Chatham House, rekao je da očekuje kako će se AfD u Saskoj-Anhaltu više usredotočiti na pitanja kulture, obrazovanja i lokalne policije.
Nakon povijesnog uspjeha svoje stranke, Weidel je iznijela ambicije AfD-a u slučaju pobjede na saveznim izborima: “Srezat ćemo svu nepotrebnu potrošnju, kontrolirat ćemo svoje granice i deportirati sve koji su dužni napustiti zemlju”, prenio je Index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.