Ideja je stvoriti evropski nuklearni “kišobran” unutar NATO-a i EU, ali neovisno o Sjedinjenim Američkim Državama.
Zemlje koje su prihvatile ponudu su Njemačka, Danska i Švedska. Ukupno je Francuska pozvala osam država, i to Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Nizozemsku, Belgiju, Grčku, Dansku i Švedsku. Saradnja u početku uključuje razmjenu znanja i zajedničke vježbe francuskih nuklearnih snaga, a dugoročno i potencijalno stacioniranje nuklearnog oružja u drugim zemljama.
Promjena nuklearne doktrine:
Macron ističe da se svijet suočava s rastućim geopolitičkim previranjima i sukobima među državama s nuklearnim naoružanjem, zbog čega Francuska mora prilagoditi svoju nuklearnu strategiju. Francuska ima oko 300 nuklearnih bojevih glava i jedina je nuklearna sila unutar EU, u potpunosti neovisna o SAD-u.
Stavovi zemalja:
Danska i Švedska naglašavaju da trenutna saradnja ne znači razmještanje nuklearnog oružja na njihovoj teritoriji, ali otvorene su za buduće rasprave.
Norveška razmatra poziv, ali naglašava da nuklearno odvraćanje prvenstveno pripada NATO-u.
Motivacija za inicijativu:
Francuska i evropske zemlje žele smanjiti ovisnost o američkom nuklearnom kišobranu i osigurati vlastitu sposobnost odgovora na nuklearne prijetnje. Macron kaže: “Došlo je vrijeme da Evropa uzme svoju sudbinu u vlastite ruke.”
Vježbe i koordinacija:
Francuska i Njemačka osnovale su “skupinu na visokoj razini” za koordinaciju saradnje. Zajedničke vježbe planirane su za ovu godinu.
Evropska inicijativa naglašava potrebu za neovisnom obrambenom strategijom, ali članice EU i dalje ističu da se savezništvo sa SAD-om ne mijenja. Promjena u sigurnosnoj i obrambenoj politici više je motivirana američkim ponašanjem u prošlim godinama nego izravnom ruskom prijetnjom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.