Šef ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Kirilo Budanov poslao je najoštriju poruku do sada, dok ukrajinske izbjeglice u Poljskoj već na svojoj koži osjećaju posljedice zaoštrenih odnosa.
“Ukrajina neće podleći poljskom pritisku i neće prihvatiti ultimatum Varšave, baš kao što nije prihvatila ultimatume od mnogo moćnije Rusije”, izjavio je Budanov u intervjuu za agenciju RBC-Ukrajina.
Osvrćući se na najnoviji spor u vezi s ukrajinskim nacionalistima i predstojećim obilježavanjem godišnjice tragedije u Voliniji (11. jula), Budanov je upozorio na daljnju eskalaciju.
“Situacija će dodatno eskalirati, to nije nikakva velika tajna. Prema mojim informacijama, pripremaju niz nezrelih koraka kako bi pogoršali situaciju”, rekao je šef ukrajinskih obavještajaca,.
Na pitanje o mogućoj deeskalaciji i smirivanju tenzija, Budanov je bio kategoričan: “Posljednji koji nam je pokušao postaviti ultimatum je Rusija. Uz dužno poštovanje, ona je nešto snažnija od Poljske, pa to ipak nismo prihvatili. Zašto bi onda neko mislio da ćemo prihvatiti nešto drugo? Ako neko povlači nezrele poteze, zašto bismo mi reagovali i pravili greške?”
Poštom vratio orden predsjedniku
Korijen najnovijeg diplomatskog skandala leži u odluci ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da jednoj jedinici specijalnih snaga, zbog zasluga u ratu, dodijeli počasni naziv “Heroji Ukrajinske ustaničke armije” (UPA). Ova kontroverzna formacija iz Drugog svjetskog rata ratovala je protiv nacista i sovjeta, ali je odgovorna i za brutalna protjerivanja i masovna ubistva Poljaka, Jevreja i Čeha u zapadnoj Ukrajini, što je u Poljskoj izuzetno bolna i osjetljiva tema.
Reakcija Varšave bila je drastična. Poljski predsjednik Karol Nawrocki oduzeo je Zelenskom najviše poljsko državno priznanje – Orden bijelog orla. Zelenski nije ostao dužan, pa je orden zapakovao i poslao mu ga nazad poštom. Ubrzo su poljska odlikovanja iz solidarnosti počeli vraćati i drugi ukrajinski zvaničnici, uključujući bivše predsjednike Petra Porošenka, Viktora Juščenka i Leonida Kučmu.
S druge strane, potpredsjednik poljskog Senata Michał Kamiński uzvratio je istom mjerom, vrativši svoja ukrajinska odlikovanja, dok je poljski premijer Donald Tusk cijeli konflikt nazvao “strateškom greškom”.
Ovaj politički inat već se prelama preko leđa najranjivijih. Od 1. jula, Poljska je drastično pooštrila pravila za boravak ukrajinskih izbjeglica, ukinuvši im pravo na besplatan smještaj u izbjegličkim centrima. Ukrajinci sada moraju sami plaćati stanarinu ili tražiti privatni smještaj.
Britanski The Telegraph izvještava da se poljska solidarnost ubrzano pretvara u svakodnevnu neizvjesnost. Dok mlađi Ukrajinci pronalaze poslove, hiljade starijih osoba i osoba s invaliditetom suočavaju se sa direktnim rizikom od beskućništva.
Poljski porezni obveznici do sada su na podršku izbjeglicama potrošili oko 40 milijardi zlota (oko 9 milijardi eura). Iako zvanično novi zakon ima za cilj podstaći finansijsko osamostaljivanje izbjeglica, mnogi kritičari smatraju da su rigorozne mjere direktna posljedica narušenih političkih odnosa. Uz to, poljski građani ponekad odbijaju iznajmiti stanove ukrajinskim porodicama, uprkos tome što su zaposlene.
Dublji razlozi sukoba
Odnosi su počeli zahlađivati znatno prije historijskih prepirki. Varšava već dugo štiti svoje tržište od jeftinog ukrajinskog žita i poljoprivrednih proizvoda, što je mjesecima izazivalo masovne proteste poljskih poljoprivrednika i blokade granica.
Dodatni problem predstavlja i liberalizacija pravila za ukrajinske kamiondžije u EU, za koju poljski prevoznici tvrde da im uništava posao i stvara nelojalnu konkurenciju.
Dok se političari inate i razmjenjuju oštre poruke, mediji iz obje zemlje pokušavaju smiriti strasti. Grupa od 15 redakcija iz Poljske i Ukrajine objavila je zajednički apel:
“Vrijeme za ozbiljan razgovor o prošlosti, priznavanju krivice i pomirenju doći će tek kada Ukrajina, uz podršku saveznika, porazi agresora. Danas nam je zajednički zadatak zaustaviti Putinovu Rusiju.”
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.