Rogozin je nadasve kontroverzna osoba, poznata po ratnohuškačkim izjavama, antizapadnim stavovim i izrazito rabijatnom stilu komunikacije.
U izjavi za ruske medije bivši glavni direktor Roskosmosa i vođa tima vojnih savjetnika Carski vukovi kazao je da su ukrajinske snage pet puta granatirale hotel u kojem je bio na sastanku s premijerom tzv. Donjecke Narodne Republike Vitalijem Hocenkom. Rogozin vjeruje da je neko otkrio informaciju o sastanku jer je bombardiranje bilo precizno.
Ljetos je smijenjen s mjesta šefa svemirske agencije Roskosmos, nakon sugestija da će mu Kremlj dati ključnu ulogu u područjima istočne Ukrajine koja je okupirala Rusija. Umjesto toga, čini se da vodi dobrovoljačku jedinicu pod nazivom Carski vukovi, koja pruža potporu ruskim snagama na istoku Ukrajine.
U srijedu je napunio 59 godina, ali je zanijekao izvještaje da je slavio rođendan u lokalnom hotelu.
“Bio je to poslovni sastanak s užim krugom saradnika nakon povratka iz jedne od dobrovoljačkih jedinica”, objavio je u četvrtak na društvenim mrežama. Tvrdi da su bili u tom hotelu sve ove mjesece i neprijatelj nijednom nije granatirao to mjesto.
Prijetnje totalnim uništenjem
Rogozin od početka invazije na Ukrajinu svesrdno podržava službeni Kremlj i prijeti svima koji imaju drugačije stavove o ratu.
Prije pola godine zaprijetio je Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori totalnim uništenjem samo zato što su zabranile prelet aviona ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova preko svoga teritorija.
I ranije je Rogozin prijetio Crnoj Gori. Nakon što se ta zemlja odlučila pridružiti NATO-u razočarano je rekao:
“Crnogorci su jedan od dijelova, u širom smislu, srpskog svijeta, balkansko-slavenskog svijeta, i jako mi je žao što je sada takva tendencija.”
U julu ove godine pozvao je na oslobađanje Radovana Karadžića i Ratka Mladića, “dva heroja srpskog bratskog naroda”, kako ih je nazvao.
“Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg stoljetnog prijateljstva. Nadam se da će Crnogorci otjerati izdajnike s vlasti i vratiti se našoj obitelji”, napisao je tada na Twitteru.
Nuklearnom osvetom prijetio je i zemljama NATO-a. Rogozin vjeruje da bi Rusija uništila NATO za 30 minuta, ali da ne smiju dopustiti takav razvoj događaja, jer bi posljedice nuklearnih udara uticale i na situaciju u Rusiji. Indirektno je prijetio i padom Međunarodne svemirske stanice (ISS) zbog sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji na početku invazije.
Mrzi i Madonnu
“Stanovništvo drugih zemalja, posebno onih koje vode ‘psi rata’, trebalo bi porazmisliti o tome kakva je zapravo cijena sankcija Rusiji”, kazao je ovaj ruski funkcioner.
Zaratio je i s multimilijarderom Elonom Muskom nakon što je opskrbio Ukrajinu naprednom satelitskom opremom.
“Elon Musk je uključen u opskrbu fašističkih snaga u Ukrajini vojnom komunikacijskom opremom. I za ovo, Elone, bit ćeš odgovoran kao odrasla osoba – bez obzira koliko se praviš budalom”, poručio mu je Rogozin.
Još 2016. godine opleo je po tadašnjem hrvatskom ministru obrane Anti Kotromanoviću, jer je u jednom intervjuu izjavio da će Srbija teško ući u Evropsku uniju nabavljajući oružje iz Rusije.
Rogozin, koji je tada obnašao dužnost zamjenika ruskog premijera za vojnu industriju, jako se naljutio na Kotromanovića te mu je preko Facebooka poručio da mu se “jezik klatari kao kravata”.
Jednom prilikom se dohvatio i pop zvijezde Madonne zato što je stala u obranu djevojaka iz grupe Pussy Riot, uhapšenihenih nakon što su molile Djevicu Mariju da oslobodi Rusiju od Putina.
“Svaka bivša k…a voli držati prodike kad ostari”, poručio joj je tada Rogozin.
Sa Staljinovom slikom u Briselu
U širi fokus zanimanja javnosti na Zapadu došao je nakon što je postao stalni predstavnik, odnosno veleposlanik Ruske Federacije pri NATO-u 2008. godine. Već tada je bio poznat kao žestok ruski nacionalista koji gaji snažne antiameričke osjećaje i poziva na naoružavanje Rusije. U Briselu je provocirao objesivši Staljinovu sliku u svom uredu. NATO je za njega tako organizacija kojoj je jedina svrha agresivno zastupanje američkih ciljeva i koja je postavila stranu vojsku na granice Rusije.
Rogozin je rođen u moskovskoj vojnoj obitelji, dijelu rukovodeće klase u vrijeme Sovjetskog Saveza, a studirao je novinarstvo na Moskovskom univerzitetu, kasnije i ekonomiju. U mladosti je bio angažovan u sovjetskim udruženjima mladih usko povezanim s tajnim službama. Nakon pada komunizma okrenuo se ruskom nacionalizmu. Borio se u sukobu u Moldaviji i žestok je pobornik nezavisnosti Pridnjestrovlja, regije koju kontrolišu proruski pobunjenici od 1993. godine. U toj zemlji proglašen je personom non grata. Tokom devedesetih na razne načine pokušavao se probiti u državni parlament Dumu, što mu je i uspjelo 1997. godine.
Od 2002. do 2004. bio je posebni savjetnik ruskog predsjednika za Kalinjingrad nakon proširenja Evropske unije. Poslije epizode u NATO-u postao je 2011. godine zamjenik ruskog premijera zadužen za nadgledanje ruske vojne industrije te se na toj dužnosti zadržao do 2018. godine, kada odlazi u Roskosmos.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.