Učenički protesti koji se od septembra održavaju širom Francuske posljednjih su sedmica prerasli u šire demonstracije zbog troškova života, pri čemu je u nekim slučajevima došlo do izoliranih incidenata nasilja i optužbi za policijsku brutalnost.
Do nemira dolazi uoči izbora iduće godine na kojima će se birati nasljednik predsjednika Emmanuela Macrona.
Budući da je druga po veličini ekonomija Evrope pod pritiskom da smanji dug, vlada ima ograničen prostor za udovoljavanje demonstrantima putem dodatne potrošnje.
Ministarstvo je javilo da je u utorak ujutro bilo blokirano 49 od ukupno 3.700 srednjih škola, koje pohađaju učenici u dobi od 15 do 18 godina. Vlasti su očekivale da će se na protestu u Parizu, predviđenom za utorak poslijepodne, okupiti nekoliko hiljada učenika i studenata. Sada je vrijeme za intenziviranje mobilizacije i nastavak pritiska na vladu – poručili su u zajedničkoj izjavi objavljenoj u ponedjeljak sindikati učenika i nastavnika.
Ryad Rani, čelnik jednog od učeničkih udruženja, istaknuo je da je ključno zadržati pritisak. Ne borimo se samo za sebe. Borimo se i za nastavnike, za njihove uvjete rada – rekao je.
Vlada je najavila određene mjere, uključujući postupnu zamjenu internetske platforme za upis na visoka učilišta te osiguravanje financijskih sredstava za škole koje se nalaze u najtežem položaju.
No, učenici smatraju da to nije dovoljno.
Nisu zadovoljni ni sindikati; jedan od sindikalnih čelnika u ponedjeljak je vladino obećanje o povećanju minimalne plaće za 0,6 posto – povrh redovnog usklađivanja s inflacijom – nazvao „mrvicama”.
Pozvali su na novi dan štrajkova i protesta 17. novembra.
Prema podacima vlasti, prošlog je četvrtka u štrajkovima i protestima zbog troškova života širom zemlje sudjelovalo oko 575.000 ljudi. Sindikati, s druge strane, navode brojku od 1,5 miliona sudionika, prenosi AFP.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.