Tirol je ovoga ljeta u kratkom razdoblju pogodio niz vremenskih ekstrema od vrlo visokih temperatura do obilnih kiša i brojnih odrona. Prema riječima meteorologa Jägera, riječ je o promjenama koje su već postale dio svakodnevice.
“Ovako vruć lipanj prije 2000. godine nismo imali”, rekao je Jäger.
Uspoređujući ovogodišnje temperature s toplinskim valom iz 2015. godine, rekao je da je riječ o jednom od najtežih razdoblja vrućine dosad, s vrlo visokim temperaturama. Više od polovice meteoroloških postaja zabilježilo je temperaturne rekorde, uključujući i postaje u Tirolu.
“Najhladnije ljeto u sljedećih 300 godina”
Jager je iznio i još dramatičniju procjenu. “Ovo je vjerojatno najhladnije ljeto u sljedećih 300 godina”, rekao je. Time je želio upozoriti na to da sadašnja razina vrućine, snažnih oluja i drugih ekstremnih vremenskih pojava neće jednostavno nestati.
“Klimatske promjene nisu izmišljene, nego su čista fizika”, poručio je. Dodao je da se posljedice već jasno osjećaju. “Upravo imamo nevjerojatan toplinski val i ozbiljne odrone”, rekao je.
Smatra da je svijest o klimatskim promjenama zbog toga ponovno porasla, iako su posljednjih mjeseci druge krize za mnoge ljude bile važnije. “Ovaj se problem dugoročno ne može stavljati u drugi plan”, upozorio je.
Sve veći problem postaje voda
Jäger posebno upozorava na promjene povezane s vodom i poljoprivredom. Nekada je, kaže, glavni problem bilo hladno vrijeme, dok danas više temperature omogućuju dulje razdoblje rasta biljaka, ali istodobno raste problem nedostatka vode.
Jedan je od razloga i sve manje snijega. Snježni pokrivač važan je za obnavljanje podzemnih voda jer se postupno topi i voda polako prodire u tlo.
“Toga više nemamo”, rekao je Jäger te upozorio na to da nestašica vode postaje velik problem. Prema njegovu mišljenju, poljoprivreda će se morati prilagoditi novim uvjetima, među ostalim cjelogodišnjim pokrivanjem tla i drukčijim načinima obrade, prenosi Heute.
“Imamo doista dramatične klimatske promjene. Morat ćemo se potpuno prilagoditi. Ovakav način obrade zemlje više neće funkcionirati”, poručio je.
“Imamo puno veći utjecaj nego što mislimo”
Na pitanje zašto se još uvijek ne poduzima dovoljno, Jäger odgovara da je jedan od razloga ljudska sklonost komforu. Klimatske mjere, smatra, zahtijevaju promjenu svakodnevnih navika, ali pritom tvrdi da bi konačni rezultat mogao biti kvalitetniji život i za ljude i za prirodu.
Kao primjere navodi češće korištenje bicikla, hodanje, manju konzumaciju mesa, rjeđe letenje avionom i izbjegavanje brze mode. “Imamo puno veći utjecaj nego što mislimo”, rekao je.
Odbacio je i argument da Europa ne može bitno utjecati na globalne emisije zbog velikih emisija u SAD-u i Aziji. Prema njegovu mišljenju, Kina već ulaže mnogo u energetsku tranziciju i u nekim je područjima predvodnik.
Dodao je da brojne mjere zaštite klime istodobno mogu povećati energetsku neovisnost, otpornost i snagu lokalnih zajednica.
Jaäger ne očekuje brzo poboljšanje. “U osnovi još nismo završili uspon. Globalno i kao društvo još nismo spremni početi kočiti. Dok god to ne učinimo, temperature će i dalje rasti“, rekao je.
Smatra da će ljeta obilježena velikim vrućinama i snažnim olujama ostati dio nove stvarnosti. Zbog toga, kaže, više nije riječ o tome da se klimatske promjene potpuno ponište. “Sada je cilj samo usporiti taj rast kako bismo jednom došli do platoa. S onim što već imamo morat ćemo živjeti”, zaključio je, prenosi Dnevnik.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.