Dok se Amerikanci hlade u debelom hladu, Europljani su prisiljeni preživljavati uz pomoć običnih ventilatora, obloga s ledom i hladnih tuševa, ističe američki medij.
Brojke najbolje pokazuju kolika je razlika između dva kontinenta. Dok u Sjedinjenim Državama gotovo 90 posto kućanstava ima ugrađenu klimu, u Europi taj postotak iznosi tek oko 20 posto. U nekim razvijenim zemljama situacija je još gora – u Velikoj Britaniji klime ima jedva pet posto domova, dok u Njemačkoj ta brojka pada na mizernih tri posto. Kako klimatske promjene donose sve ranije i smrtonosnije toplinske valove, Amerikanci se opravdano pitaju zašto bogate europske države toliko bježe od hlađenja.Galerija
Klime su dugo bile luksuz, a ne potreba
Glavni razlog krije se u povijesti. Veći dio Evrope, pogotovo sjeverni, povijesno jednostavno nije imao potrebe za hlađenjem. “U Europi nemamo tradiciju ugradnje klima-uređaja jer do donedavno za tim nije bilo stvarne potrebe”, objašnjava za CNN Brian Motherway iz Međunarodne agencije za energiju (IEA). Toplinski valovi su se događali i prije, ali nikada nisu trajali ovoliko dugo niti su dosezali ovako ekstremne temperature.
Zbog toga se na klime u Europi oduvijek gledalo kao na luksuz, a ne kao na osnovnu potrebu, ponajviše zbog visokih troškova ugradnje i same potrošnje struje. Cijena energenata u Europi znatno je viša nego u SAD-u, dok su prosječna primanja Europljana često manja. Energetska kriza pokrenuta ratom u Ukrajini dodatno je napuhala račune za struju, pa je paljenje klime za mnoge europske obitelji i dalje prevelik financijski udarac.
Stara arhitektura i gomila birokracije
Veliku ulogu igra i sama arhitektura. Na jugu Europe kuće su se stoljećima gradile s debelim zidovima i malim prozorima kako bi se prirodno blokiralo sunce, što je dugo bilo sasvim dovoljno. S druge strane, u ostatku Europe zgrade su građene isključivo s idejom kako zadržati toplinu tokom zime. Problem je što je većina europskih nekretnina izuzetno stara; primjerice, u Engleskoj je svaka šesta kuća izgrađena još prije 1900. godine, što drastično otežava naknadnu ugradnju modernih sustava.
Čak i kada vlasnici imaju novca, često nalete na zid birokracije. Richard Salmon, direktor jedne britanske tvrtke za ugradnju rashladnih sustava, ističe da lokalne vlasti redovito odbijaju zahtjeve za montažu klima. Razlog je nevjerojatan – dužnosnici smatraju da vanjske jedinice narušavaju vizualni izgled zgrada, što je posebno strogo zabranjeno u povijesnim jezgrama i zaštićenim zonama pod konzervatorskom zaštitom.
Začarani krug koji dodatno grije gradove
Tu je i politički problem. Europska unija se obvezala da će do 2050. godine postati klimatski neutralna, a nagli skok broja klima-uređaja ozbiljno bi ugrozio te zelene planove. Osim što troše ogromne količine struje, klime rade tako da toplinu izbacuju van. Studija provedena u Parizu pokazala je da masovno korištenje klima-uređaja može podići temperaturu vanjskog zraka u gradu za čak dva do četiri stupnja Celzijusa, što u gustim europskim gradovima stvara nepodnošljive toplinske otoke.
Zbog toga su neke države već povukle kočnicu. Španjolska je tako uvela stroga pravila prema kojima se klime na javnim mjestima i u državnim institucijama ne smiju namještati na temperaturu nižu od 27 stupnjeva kako bi se uštedjela energija. No, s obzirom na to da se Europa grije dvostruko brže od ostatka svijeta, ovakve zabrane sve teže prolaze kod građana koji se noću doslovno kuhaju u stanovima.
Potražnja leti u nebo unatoč ekološkim upozorenjima
Svemu unatoč, navike se polako mijenjaju jer ljudi više ne mogu izdržati ljetni pakao. Iz tvrtke za ugradnju klima potvrđuju da im se broj upita u posljednjih pet godina utrostručio, a trenutačni toplinski val potpuno je blokirao telefonske linije. “Ljudi jednostavno ne mogu funkcionirati kada se u tri ujutro kuhaju u krevetu”, kaže Salmon. Čak je i francuska desničarka Marine Le Pen ugrabila političke poene obećanjem o “velikom planu ugradnje klima”, prozvavši elitu koja radnicima docira o ekologiji iz svojih ugodno rashlađenih ureda i limuzina.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je ovo opasno gašenje požara benzinom. Radhika Khosla sa Sveučilišta u Oxfordu naglašava da klime stvaraju začarani krug – troše energiju koja i dalje većinom dolazi iz fosilnih goriva, time zagađuju planet i dodatno dižu globalnu temperaturu, što onda stvara potrebu za još više klima-uređaja. Iz IEA-e zaključuju da će Evropa morati hitno uvesti stroge propise o energetskoj učinkovitosti novih uređaja jer svaka klima kupljena danas zaključava potrošnju struje i emisije plinova za iduća dva desetljeća.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.