Ove godine, glavni akteri su aktualna potpredsjednica Kamala Harris, koja predstavlja stranu Demokratske stranke, i bivši predsjednik Donald Trump, kandidat Republikanske stranke.
Njihova pobjeda ili poraz ne znači samo promjene u američkoj politici, već donosi brojne izazove i potencijalne koristi za ostatak svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
No, uz prednosti koje bi donijela vlada bilo kojeg od kandidata, potrebno je istaknuti i njihove mane. Kritička analiza obećanja, politika i karakteristika svakog kandidata daje uvid u to šta izbor jednog ili drugog znači za Ameriku i svijet.
Kamala Harris: Prednosti i mane
Prednosti Harrisove vladavine
Kamala Harris predstavlja liberalne vrijednosti i progresivne promjene, kao i nastavak politike Joea Bidena, koja se fokusira na domaću stabilnost i odnose sa saveznicima. Neke prednosti Harrisove politike uključuju:
Jačanje ljudskih prava i jednakosti: Harris je poznata po svom zalaganju za prava manjina, LGBTQ+ zajednice i žena. Njen mandat bi vjerojatno dalje unaprijedio ove vrijednosti i politiku inkluzivnosti, što bi pozitivno utjecalo na društvene pokrete unutar i izvan SAD-a.
Zelenija budućnost: Demokratska administracija pod njenim vodstvom vjerovatno bi nastavila ulagati u borbu protiv klimatskih promjena, kroz programe energetske tranzicije, podršku obnovljivim izvorima energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Međunarodna politika sa saveznicima: Harris bi nastavila jačati suradnju s NATO saveznicima i obnoviti povjerenje među partnerima, što je vitalno za zemlje kao što je BiH, koje računaju na podršku Zapada.
Mane Harrisove vladavine
S druge strane, postoje brojna pitanja koja bi mogla biti problematična pod njenim vodstvom:
Ovisnost o establišmentu: Postavlja se pitanje da li Harris može ostati neovisna ili će biti previše vezana za političku elitu Demokratske stranke. Da li je njena politika dovoljno inovativna ili će samo nastaviti postojeći status quo?
Ekstremna progresivnost: Iako podrška ljudskim pravima i zaštiti okoliša ima pozitivne strane, Harrisov previše progresivan pristup može naići na otpor dijela Amerike koji se opire brzim promjenama, što može dovesti do socijalnih i političkih tenzija.
Ograničena iskustva u vanjskoj politici: Harris je dosad imala malo prilike za upravljanje vanjskom politikom, što dovodi do sumnje u njenu sposobnost da se nosi s globalnim izazovima. Kako će se nositi s krizama poput sukoba u istočnoj Evropi ili ekonomskim pritiscima Kine?
Donald Trump: Prednosti i mane
Prednosti Trumpove vladavine
Trump se predstavlja kao lider koji donosi američkim biračima povratak ekonomskom nacionalizmu i tvrd stav prema vanjskim rivalima. Neki aspekti njegove politike koji bi mogli biti pozitivni uključuju:
Ekonomija i nezavisnost SAD-a: Trump se fokusira na smanjenje ovisnosti o uvozu i poticanje domaće proizvodnje, što bi moglo pomoći američkoj ekonomiji i otvoriti nova radna mjesta.
Tvrd stav prema Kini i Rusiji: Njegova administracija bi vjerovatno zauzela agresivniji pristup prema ovim zemljama, što može smanjiti globalne prijetnje i unaprijediti sigurnost. To bi značilo manje utjecaja Rusije na Balkanu, što bi moglo stabilizirati regiju.
Ukidanje birokratskih propisa: Trump se zalaže za smanjenje propisa koji usporavaju poslovanje, što bi moglo potaknuti ekonomiju, smanjiti poreze i olakšati život malim poduzetnicima.
Mane Trumpove vladavine
Trumpovo vodstvo ima i ozbiljne nedostatke koji zabrinjavaju mnoge građane i stručnjake:
Podjele unutar zemlje: Trumpova politika često polarizira društvo, povećava rasne i klasne tenzije, te dovodi do dublje podjele među Amerikancima. Može li zemlja izdržati još jedan mandat s podjelama koje se produbljuju?
Oslabljeni međunarodni odnosi: Njegov “America First” pristup često je vodio do povlačenja SAD-a iz ključnih međunarodnih sporazuma i saveza, ostavljajući prostor rivalima poput Kine i Rusije. Što bi to značilo za BiH, koja se oslanja na NATO i EU podršku?
Neprihvatanje klimatskih promjena: Trumpova administracija je povukla SAD iz Pariskog sporazuma, što bi moglo imati negativan utjecaj na globalne klimatske napore i okoliš.
Pitanja na koja bi bilo dobro da znamo poteze oba kandidata
Kandidati koji pretendiraju na najmoćniju funkciju u svijetu moraju biti spremni odgovoriti na niz kritičkih pitanja koja pogađaju ključne probleme današnjice. Ovdje su neka od pitanja koja bi bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu da zna:
Šta planirate učiniti po pitanju rastuće ekonomske nejednakosti? Oba kandidata često govore o prosperitetu, ali kako namjeravaju pomoći najugroženijim građanima?
Kako ćete obnoviti povjerenje saveznika? Amerikanci žele snažnu vanjsku politiku, ali partneri SAD-a očekuju stabilnost i predvidljivost. Što kandidati nude po tom pitanju?
Klimatske promjene: Da li će Harris uspjeti implementirati progresivnu klimatsku politiku ili će Trump povući SAD još dalje od globalnih ekoloških ciljeva?
Podjele unutar SAD-a: Kako će svaki od kandidata, s obzirom na njihov karakterističan stil vladavine, raditi na ujedinjenju nacije?
Utjecaj na Zapadni Balkan i BiH: Da li će Harris podržati integraciju BiH u NATO i EU, ili bi Trump nastavio s politikom koju neki smatraju izolacionističkom, što bi moglo umanjiti šanse za stabilizaciju regije?
Građani imaju niz zamjerki prema oboma kandidatima – i Donald Trumpu i Kamali Harris – s obzirom na njihovu politiku, stil vođenja i određene kontroverze koje ih prate.
Zamjerke prema Donaldu Trumpu
Podjele u društvu: Trump je poznat po svom polarizirajućem stilu vođenja, koji često povećava podjele u društvu, naročito po pitanju rase, religije i političkih uvjerenja. Mnogi mu zamjeraju što često koristi retoriku koja podstiče tenzije umjesto da ujedinjuje naciju.
Zanemarivanje klimatskih promjena: Trumpova administracija povukla je SAD iz Pariskog sporazuma, odbacujući globalne ekološke ciljeve. Ovaj potez izazvao je kritike širom svijeta, a posebno kod domaćih aktivista i građana zabrinutih za budućnost okoliša.
Izolacionizam i slabiji odnosi sa saveznicima: Trumpova politika “America First” dovela je do povlačenja iz nekoliko važnih međunarodnih sporazuma, što su mnogi građani shvatili kao izolacionistički pristup koji slabi poziciju SAD-a u svijetu i šteti dugoročnim savezništvima.
Nepovjerenje prema institucijama: Trumpov oštar ton prema medijima, pravosudnim organima i službama za nacionalnu sigurnost izazvao je zabrinutost da time podriva povjerenje građana u ključne demokratske institucije.
Kontroverze i pravna pitanja: Kontinuirani pravni problemi, uključujući brojne istrage, kod mnogih građana izazivaju sumnje u Trumpovu etičnost i legalnost njegovih poslova, što može dodatno narušiti njegovu vjerodostojnost.
Zamjerke prema Kamali Harris
Nedostatak autentičnosti i povezanosti s običnim građanima: Harris je često kritikovana da se oslanja na politički establišment i da je odvojena od običnih građana, što joj otežava da stvori jaku vezu s glasačima.
Nejasna vanjska politika: Kao potpredsjednica, Harris se suočava s kritikama zbog nedostatka iskustva u vanjskoj politici. Građani se pitaju da li će biti dovoljno odlučna i kompetentna u vođenju vanjskih poslova, naročito u kontekstu globalnih tenzija.
Naglasak na progresivne promjene: Iako se mnogima sviđa njen progresivni pristup, drugi smatraju da Harris podržava previše radikalne promjene koje dijele javnost i da njene politike mogu biti prijetnja tradicionalnim vrijednostima, što izaziva otpor među konzervativnijim građanima.
Nepostojan stav o reformi policije: Harris je često kritizovana zbog nejasnog stava po pitanju reforme policije, budući da su neki nezadovoljni njenim prethodnim radom kao tužiteljice i smatraju da njena uloga u pravosudnom sistemu nije bila dovoljno transparentna.
Ovisnost o Bidenovoj administraciji: Postoji zabrinutost da Harris nema dovoljno neovisnosti i da će njene odluke biti samo produžetak politike Joea Bidena, umjesto svježih, originalnih rješenja.
Oba kandidata suočavaju se s izazovima i zamjerkama koje su dijelom rezultat njihovih političkih pristupa, a dijelom percepcije javnosti koja je s vremenom oblikovana njihovim dosadašnjim postupcima i izjavama.
Dok se američki birači pripremaju za izbore, jasno je da će odluka između Kamale Harris i Donalda Trumpa imati dalekosežne posljedice. Harrisova pobjeda mogla bi donijeti progresivne promjene, ali uz rizik socijalnih tenzija, dok Trump nudi obećanje ekonomskog rasta s potencijalnim izolacionizmom i povlačenjem iz međunarodnih saveza.
Kamala Harris ili Donald Trump: Šta njihova pobjeda znači za Bliski istok?
Kamala Harris, kao potpredsjednica u Bidenovoj administraciji, zagovara diplomatiju i jačanje saveza u regiji. Harris se zalaže za obnavljanje sporazuma s Iranom o nuklearnom programu (JCPOA), uz dodatne mjere kako bi se spriječile potencijalne nuklearne prijetnje. Njena politika prema Bliskom istoku temelji se na poticanju ljudskih prava, ekonomskom razvoju i mirnim pregovorima. Harris također podržava rješenje dviju država u izraelsko-palestinskom sukobu, te se zalaže za smanjenje američkog vojnog prisustva u regiji, uz nastavak suradnje sa strateškim partnerima poput Saudijske Arabije i Izraela, ali uz naglasak na reforme i poštivanje ljudskih prava.
Trumpova politika prema Bliskom istoku bila je agresivnija i transakcijska, s fokusom na savezničke odnose s Izraelom i arapskim zemljama kroz sporazume Abraham Accords, kojima je postignuto uspostavljanje diplomatskih odnosa između Izraela i nekoliko arapskih država. Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom, uvodeći oštre sankcije koje su oslabile iransku ekonomiju, ali su izazvale napetosti. Njegova politika prema Bliskom istoku uključivala je jasnu podršku Izraelu, bez insistiranja na rješenju palestinskog pitanja, i otvoren pristup trgovinskim i vojnim odnosima sa saveznicima u regiji, bez mnogo naglaska na ljudska prava.
Kandidati se suočavaju sa sličnim pitanjem: kako Ameriku učiniti stabilnijom, sigurnijom i prosperitetnijom? Hoće li Harris uspjeti postići jedinstvo kroz inkluzivnu politiku? Može li Trumpov “America First” stav zaista unaprijediti ekonomske interese SAD-a bez ugrožavanja vanjskih odnosa?