Život

Sve što trebate da znate o antibioticima: Zašto je važno da ih ne koristite kada vam zaista ne trebaju

Antibiotici su neki od najmoćnijih alata u medicini. Prepisuju se za liječenje raznih infekcija izazvanih bakterijama, kao što su infekcije urinarnog trakta, većina infekcija uha, strep grlo i bakterijska pneumonija.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY

Ali samo zato što su tako efikasni ne znači da su namijenjeni da liječe svaki kašalj, bol i šmrcanje.

Dakle, kada zapravo treba da uzmete antibiotik? I da li zaista morate da završite cijelu kuru?

Kako tačno funkcionišu antibiotici?

Antibiotici deluju tako što direktno ubijaju bakterije ili sprječavaju njihov rast i širenje.

“Jer ako ne može da raste, umrijeće – kaže Hai Tran, klinički farmaceut i pomoćnik direktora farmacije u Cedars-Sinai, za Yahoo Life.

Ali ne bore se svi antibiotici protiv bakterija na isti način.

“Različiti antibiotici to postižu kroz različite mehanizme. Neki antibiotici su aktivni protiv određenih bakterija, dok drugi mogu da djeluju protiv različitih vrsta bakterija – ističe Džesika Smit, klinički farmaceut Medicinskog centra Veksner Univerziteta u Ohaju.

I naravno, vaš imuni sistem takođe igra ulogu. Kako kaže Smitova, antibiotici, zajedno sa imunološkim sistemom tijela, pomažu da se eliminišu infekcije izazvane bakterijama.

Kada ne bi trebalo da uzimate antibiotik?

“Antibiotici djeluju samo protiv bakterijskih infekcija. Ne djeluje protiv virusa ili gljivica – pojašnjava Tran: – Zabuna uvijek nastaje oko zime zbog gripa, a grip izaziva virus.

Smitova se slaže, objašnjavajući da, pošto su antibiotici prilagođeni da djeluju protiv bakterija, oni pomažu samo kod infekcija izazvanih bakterijama.

“Mnoge infekcije – na primjer, prehlada, COVID-19, grip – uzrokovane su virusima, tako da uzimanje antibiotika neće pomoći. Antivirusni ljekovi – koji djeluju protiv virusa – mogu se koristiti u određenim situacijama za liječenje ovih virusa, ali antibiotici – koji djeluju protiv bakterija – nisu od pomoći – ističe ona i dodaje da neke infekcije, poput sinusitisa, bronhitisa ili upale pluća, mogu izazvati ili virusi ili bakterije, a zdravstveni radnik je taj koji može da odredi da li su antibiotici potrebni u ovim situacijama.

Konačno, antibiotici mogu da imaju neželjene efekte, od kojih neki mogu da budu veoma ozbiljni, kao što su mučnina, dijareja, osip, vrtoglavicu ili gljivične infekcije. Sa antibioticima iz porodice fluorokinolona, koja uključuje Ciprol, rijetki, ali ozbiljni neželjeni efekti mogu da uključe oticanje zglobova, tendonitis ili rupturu tetiva. Iz ovih razloga, kaže Smitova, važno je „koristiti antibiotike samo kada je prisutna bakterijska infekcija i u najkraćem efektivnom trajanju“.

Da li uvek treba da završite kompletan kurs antibiotika?

“Apsolutno”, slažu se stručnjaci. Veoma je važno koristiti antibiotike prema uputstvima.

“Čak i ako počnete da se osjećate bolje, trebalo bi da završite kurs antibiotika koji vam je propisao zdravstveni radnik da biste bili sigurni da je infekcija u potpunosti liječena i da smanjite vjerovatnoću da će se ona vratiti – objašnjava Smitova: – Rani prekid uzimanja antibiotika ili prelazak na drugi antibiotik treba da se uradi samo po uputstvu doktora.

Ne završiti cijeli tok antibiotika je ozbiljnije nego što mislite.

“Recimo da ste prerano prestali jer ste se osjećali bolje, a osjećali ste se bolje jer je antibiotik ubio većinu bakterija u to vrijeme, ali neke bakterije nisu potpuno ubijene i ponovo će početi da rastu – pojašnjava Tran : – Ali to ne znači samo da bi se infekcija mogla vratiti, već to može da dovede i do rezistencije na antibiotike i da ove bakterije počnu da pronalaze načine da se bore protiv tog određenog antibiotika i da antibiotik više ne deluje.

Zašto je loša ideja koristiti antibiotik člana porodice ili prijatelja?

Antibiotici nisu univerzalni lijekovi i treba ih uzimati samo onako kako ih je propisao zdravstveni radnik.

“Oni se biraju veoma pažljivo na osnovu pacijenta koji se liječi – na primjer, starosti, težine, funkcije bubrega – vrste infekcije koja se liječi i bakterija koje izazivaju infekciju – objašnjava stručnjak.

Doktori koji propisuju zdravstvenu zaštitu i farmaceuti takođe provjeravaju da li je antibiotik propisan u tačnoj dozi i trajanju i “traže potencijalne probleme kao što su interakcije lijekova i alergije na lijekove“.

A ako ste bolesni i mislite da vam je potreban antibiotik, Smitova upozorava da je uvijek najbolje da vas procijeni zdravstveni radnik koji može da utvrdi da li je antibiotik opravdan, i ako jeste, koji će biti najbezbjedniji i najefikasniji za vas.