Sa rastom inflacije raste i broj onih koji sve teže mogu da priušte i osnovne namirnice. Siromaštvo svakim danom kuca na vrata mnogima. Ono ne poznaje granice, dob, pol, vjeru ili religije.
“Živim od tuđe njege i pomoći od 75 eura. Socijalu su mi ukinuli evo šest mjeseci. Podstanar sam 23 godine, 140, 150 eura, zavisi od gazda. Mogu da kažem da su dvoje gazda bili dobri, a ovi drugi nemilosrdno je šta rade. Ako im ne platiš isti dan kiriju izbacuju iz stana”, ispričala je za TV CG neimenovana sagovornica.
Koliko je teško otrgnuti se od siromaštva najbolje znaju oni koji žive na rubu egzistencije. Ekonomska kriza, ali i pandemija uticale su da se broj siromašnih poveća.
Marina Medojević, predsjednica Banke hrane ističe da svaki treći stanovnik živi u zoni siromaštva, posebno oslanjajući se na istraživanje koje je radio Unicef u kojem su podaci da svako treće djete u Crnoj Gori je siromašno.
U Crvenom krstu kažu da je u protekloj godini zabilježen porast porodica i pojedinaca kojima je pomoć potrebna.
“To su uglavnom porodice sa većim brojem članova, pripadnici RAE populacije, kao i tražioci azila”, objašnjava Milena Milić iz Crvenog krsta Crne Gore, prenio je portal RTCG.
Da bi se siromaštvo suzbilo, potrebna je, poručuju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, koordinisana akcija svih institucija.
Darko Stojanović državni sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja kaže da suzbijanje siromštva mora da bude jedna široka akcija.
“Prvenstveno Vlade Crne Gore, a onda ministrstava, koje se bave ovim pitanjem, a ne samo Ministrstvo rada i socijalnog staranja”, ističe Stojanović.